1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Janukovič prkosi iz Rusije

28. februar 2014.

Nove vlasti u Kijevu već govore o ruskoj okupaciji Krima. Ruska vojska tvrdi da nema ništa sa zauzimanjem lokalnih aerodroma i administrativnih zgrada. Nemoguće je neutralno proveriti šta je od toga istina.

https://p.dw.com/p/1BHNs
Foto: Reuters

Opozvani predsednik Ukrajine Viktor Janukovič pojavio se danas u javnosti i to u Rostovu-na-Donu, prvi put posle navodnog odlaska sa vlasti u subotu, čime je i zvanično potvrđeno da se trenutno nalazi u Rusiji. Janukovič je održao konferenciju za novinare, na kojoj je rekao da je napustio Ukrajinu „zbog pretnji po život i njega i njegove porodice i naglasio da ga niko nije svrgnuo sa vlasti“. On tvrdi da je vlast u zemlji, u rukama nacionalistički orijentisanih ljudi, koji predstavljaju apsolutnu manjinu u Ukrajini.

Za krvoproliće u Kijevu odgovorni su demonstranti, rekao je Janukovič i podvukao da nikada nije naložio policiji da puca u njih. Govoreći i novonastaloj situaciji na Krimu, on je naveo kako je reč o prostoru koji treba da ostane deo Ukrajine, ali i da ima odgovarajuću autonomiju.

Ukraine Präsident Viktor Yanukovich
Janukovič se trenutno nalazi u RusijiFoto: Reuters

Optužio je Zapad za događaje u Kijevu i izvinio se veteranima i drugim građanima što nije bio dovoljno jak da se suprotstavi onima koji su ga smenili. Dodao je da Ukrajini ne treba ruska vojna intervencija i da zemlje mora da ostane celovita. Janukovič sebe i dalje smatra legitimnim predsednikom.

Glavno tužilaštvo Ukrajine je prethodno saopštilo da će od Moskve zatražiti ekstradiciju Janukoviča u slučaju da se potvrdi informacija da se on nalazi u Rusiji, a jedan od lidera ukrajinske opozicije, bivši svetski šampion u boksu Vitalij Kličko, ocenio je da to što Rusi štite Junukoviča predstavlja provokaciju. Ukrajina je, u međuvremenu, saopštila da razmatra uvođenje vanrednog stanja u Autonomnoj Republici Krim, na severnoj obali Crnog mora, posle pokušaja zauzimanja lokalnih aerodroma.

Početak odvajanja Kremlja?

Naoružane jedinice zauzele su vojni deo aerodroma u Sevastopolju, najvećem gradu Krima. Agencije, pozivajući se na ruske vojne krugove, prenose da su u pitanju marinci ruske Crnomorske flote i da je razlog sprečavanje da na aerodrom stignu „borci“, ali se ne objašnjava na koga se misli. Prema ugovorima Kijeva i Moskve, ruska flota stacionirana je u sevastopoljskoj luci. Zvaničnici ruske flote demantovali su da imaju veze sa zauzimanjem aerodroma. Ranije su naoružani muškarci zauzeli i aerodrom u Simferopolju, glavnom gradu krimske autonomne republike. Oni patroliraju zemljištem aerodroma, ali saobraćaj nije ugrožen. Juče su naoružani muškarci (bez obeležja na uniformama) zauzeli i sedišta parlamenta i vlade Krima u Simferopolju i istakli ruske zastave. U međuvremenu je iz Kijeva saopšteno da su dva aerodroma ipak "pod kontrolom Ukrajine, uprkos pokušaju naoružanih osoba da ih zauzmu". Šef ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Andrij Parubij, rekao je da Kijev "de fakto" kontroliše bezbednost pomenutih aerodroma. Ukrajinska obalska straža ranije je saopštila, kako je oko 30 ruskih padobranaca iz 810. brigade Crnomorske flote, zauzela pozicije ispred baze straže u toj oblasti.

Napetosti u Krimu

Sevastopolj ključan za Rusiju

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov tvrdi da je u pitanju „vojni marš i okupacija“ koje on tumači kao „direktnu provokaciju“ na teritoriji suverene države. Avakov je uveren da naoružane grupe predstavljaju Rusku federaciju i da krše sve međunarodne sporazume i norme. Novinari koji su pokušali da razgovaraju sa (para)vojnim snagama na aerodromima naišli su na odbijanje. Parlament u Kijevu zatražio je od Saveta bezbednosti da hitno razmatra situaciju u zemlji na osnovu sporazuma iz 1993. kada su velike sile nastupile kao garanti ukrajinske nezavisnosti. Novoizabrani premijer Arsenij Jazenjuk upozorio je da postoji mogućnost cepanja države.

Flughafen Simferopol Krim nach einer angeblichen Besetzung im normalen Betrieb
SevastopoljFoto: Reuters

Kada se govori o mogućoj podeli Ukrajine, najpre se misli na Krim u kojem 58 stanovništva čine etnički Rusi. Tu je i najvažnija vojna luka Rusije odakle Crnomorska flota ima otvoren put ka Bliskom istoku. Ugovor o korišćenju sevastopoljske luke je svrgnuti predsednik Janukovič produžio do 2037. godine, a za uzvrat je od Vladimira Putina dobio jeftiniji gas. „To je poslednja luka koja može da primi čitavu rusku crnomorsku flotu, da joj ponudi odgovarajuću zaštitu i logistiku“, kaže za DW bivši nemački oficir Klaus Momsen, stručnjak za mornaricu. Tvrdi da su ruski vojni manevri usmereni na odbranu, a ne na spoljnu intervenciju u Ukrajini. „Flota očigledno ima spremne spiskove članova porodice svih iz posade, u slučaju da bude neophodna evakuacija. Brodovi su tako postavljeni, za evakuaciju.“

„Legitimni“ predsednik u Rusiji

Nove vlasti u Kijevu su zabrinute i zbog vojnih manevara ruske kopnene armije u kojima učestvuje 150.000 vojnika i 900 tenkova. Kako tumače neki zapadni analitičari, demonstriranje vojne moći je Putinov način da poruči da se i Kremlj pita o sudbini Ukrajine. Kasno u četvrtak delovalo je da je i sam Putin spustio tenziju, pošto je izjavio da se nada poboljšanju ekonomskih odnosa sa Ukrajinom i obećao da će Moskva podržati međunarodne napore da se Kijev spasi od bankrota. Američki šef diplomatije Džon Keri kaže da mu je ruski kolega Sergej Lavrov preneo kako će Rusija „poštovati teritorijalni integritet Ukrajine“.

Autor: Nemanja Rujević (afp, ap, dpa, dw)
Odg. urednik: Jakov Leon