1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jedinstven sistem EU za žalbe potrošača

7. jul 2009.

EK je danas predložila da se u EU pokrene jedinstveni sistem za prijem i klasifikaciju žalbi potrošača na proizvode i usluge. Od 2007. do 2008. godine zvanične reklamacije prodavcima je uputilo 78 miliona građana EU.

https://p.dw.com/p/Iiq9
Call centar jedne nemačke firme
Call centar jedne nemačke firmeFoto: AP

Oko 50 odsto njih nije bilo zadovoljno obradom žalbe, a oko 20 miliona ljudi se zbog toga za pomoć obratilo različitim udruženjima i organizacijama, poput udruženja potrošača i regulatornih tela.

U Evropi postoji oko 700 organizacija kojima se nezadovoljni kupci mogu obratiti što, kako navodi Evropska komisija, onemogućava zbirni pogled na problem.

"Kada potrošač već odluči da uloži napor i uloži žalbu, obično se radi o nekom ozbiljnom problemu", kazala je komesar za potrošače Magleva Kuneva.

Ona je rekla da veliki broj sličnih reklamacija može ukazati da postoji problem na tržištu i dodala da bi jedinstveni sistem za reklamacije omogućio da evropske i nacionalne vlasti na to imaju uvid.

Evropska komisija je predložila da se uvede jedinstveni sistem za žalbe, na utvrđenom formularu na kojem bi se video i način kupovine, da li je u prodavnici ili preko internata, tip prodavnice i kategorija robe i usluga.

Predlog je na javnoj raspravi do 5. oktobra, a Evropska komisija će nakon završetka rasprave predstaviti konačnu verziju predloga tog mehanizma.

Članice EU dobile rok da svedu budžetske deficite

Evropska unija dala je Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Letoniji i Litvaniji rok od dve odnosno tri godine da zauzdaju budžetske deficite koji su se otrgli kontroli u uslovima svetske finansijske krize.

Poljskoj i Letoniji su ministri finansija EU dali rok do 2012. da jaz između vladine potrošnje i prihoda spuste ispod maksimuma od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mađarska, Rumunija i Litvanija isto treba da urade do 2011.

Iako nijedna od tih zemalja nije članica zone evra, od njih se traži da poštuju stroge limite kako bi se smanjile razlike između evropskih ekonomija.

Državni dugovi i deficiti narasli su u poslednjih godinu dana jer je finansijska kriza i zemlje EU primorala da obilno troše kako bi spasle banke, stabilizovale valute i više izdvojile za pomoć u uslovima pada poreskih prihoda.

Mađarska, Letonija i Rumunija dobile su i spasilačke pakete EU, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih. I Malta, članica zone evra, od EU je dobila rok da do 2010. smanji deficit.

ap/beta/nj