1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jedno prošlo vreme berlinskog mraka

13. avgust 2009.

Pre tačno 48 godina zatvorena je granica između istočnog i zapadnog Berlina. Dok je DDR ostao u sovjetskom krilu, Zapadna Nemačka je napredovala, a dobar deo uspeha duguje Sjedinjenim državama i njenim predsednicima.

https://p.dw.com/p/J8q9
Ostaci Berlinskog zida su pretvoreni u galeriju
Ostaci Berlinskog zida su pretvoreni u galerijuFoto: AP

Krajem 1960. Amerikanci su izabrali Džona F. Kenedija za predsednika. Kenedi još nije bio položio zakletvu kada je tadašnji nemački ministar spoljnih poslova Hajnrih fon Brentano rekao: “Čvrsto sam uveren da će izborom novog predsednika Kenedija nemačko-američki odnosi ući u novu fazu, ali će i dalje počivati na istim osnovama“.

Nekoliko meseci kasnije, 13. avgusta 1961, Vlada u Istočnom Berlinu počela je da izoluje Nemačku Demokratsku Republiku od Zapada. Izgradnja Berlinskog zida bila je deo tih mera. DDR i Sovjetski Savez nisu znali drugi način da zaustave reku izbeglica koje su iz Istočnog Berlina bežale na Zapad. Samo u prvih sedam meseci 1961. godine iz DDR je pobeglo je 150.000 građana. Prethodnih godina otišlo je tri miliona ljudi. Radilo se o visoko kvalifikovanim mladim ljudima.

Predsedik SAD Džon Kenedi je poslao u podeljeni Berlin generala Luciusa Kleja, junaka berlinskog vazdušnog mosta iz 1948-1949, i potpredsednika Lindona Džonsona. Kenedi lično posetio je Saveznu Republiku Nemačku 1963. godine kada je izgovorio istorijsku rečenicu:

„ Ja sam Berlinjanin“

„Nismo zaboravili američke prijatelje“

Džon Kenedi i Lindon Džonson
Džon Kenedi i Lindon DžonsonFoto: AP

Kenedijeva harizma je pomirila Berlince sa SAD. Kada je počela izgradnja Berlinskog zida, mnogi su računali na veće angažovanje SAD. Ali Kenedijeva administracija, kao i nemački kancelar Adenauer, reagovali su pomirljivo. Znali su da je svet na pragu nuklearnog rata.

U godinama koje su sledile, uvek iznova je dolazilo do razočaranja i razlika u mišljenjima između SAD i Nemačke. Ali, Nemačka je ostala najbliži američki saveznik u Evropi. Džordž Buš senior je posetio Nemačku 1989. godine. Nemački kancelar Helmut Kol je tada naglasio :

„Slavimo 40 godina Savezne Republike Nemačke. Reč je o 40 dobrih godina i mi nismo zaboravili da smo to postigli uz podršku naših američkih prijatelja“.

Berlinski zid je srušen 9. novembra 1989. Predsednik Džordž Buš je od početka bio jedan od najvažnijih zagovornika ponovnog ujedinjenja Nemačke.

autori: Miodrag Šorić / Željka Bašić Savić

odg. urednik: Nemanja Rujević