1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Još jedan gasovod preko Balkana?

19. februar 2013.

Grčka, Albanija i Italija dale su zeleno svetlo za gasovod kroz Jadransko more, koji će omogućiti distribuciju gasa iz Kaspijskog mora. Taj gasovod, trebalo bi da bude kraći i jeftiniji od Nabuka.

https://p.dw.com/p/17gsX
Foto: picture-alliance/dpa

Oko 800 kilometara duga cev trebalo bi da omogući transport gasa od grčko-turske granice, preko severa Grčke i Albanije, do juga Italije, gde bi se priključila drugim evropskim gasovodnim mrežama. Projekat predstavlja konkurenciju 1.300 kilometara dugom gasovodu Nabuko, koji od tursko-bugarske granice, gas do Evrope distribuira preko Austrije. To ko će zaista isporučivati gas iz Azerbejdžana, zaobilazeći Rusiju, biće poznato sredinom godine. Odluku o tome doneće konzorcijum „Shah-Deniz“, koji raspolaže ogromnim gasnim poljem u Kaspijskom moru. Konzorcijumu pripadaju dva državna energetska preduzeća BP i Socar.

Jadranski gasovod (Trans Adriatic Pipeline - TAP), trebalo bi da bude kraći i jeftiniji u odnosu na Nabuko, kaže Teodoros Cakiris, stručnjak za energetiku pri atinskom Institutu za politička istraživanja i profesor geopolitike na Univerzitetu Nikozije. Ono što je još važnije, tvrdi grčki ekspert, jeste da taj gasovod nudi isplativiji pristup rezervama gasa u Kaspijskom regionu.

Cakiris: TAP bi trebalo da bude kraći i jeftiniji u odnosu na Nabuko
Cakiris: TAP bi trebalo da bude kraći i jeftiniji u odnosu na NabukoFoto: DW/J. Papadimitriou

„TAP je sasvim izvesno najatraktivnije rešenje, koje omogućava pristup prirodnom gasu. Pri tome ne mislim samo na troškove izgradnje. To se pre svega odnosi na troškove isporuke gasa. Kako bih bio još jasniji, navešću primer vožnje taksijem do aerodroma. Neće vas zanimati koliko košta vozilo, već cena vožnje. Tako je i sa gasovodom koji prolazi preko severa Grčke. Cena isporuke gasa je niža u odnosu na konkurenciju. Pored toga, TAP partnerima azerbejdžanskog koncerna omogućava učešće u projektu, kako bi se umanjio rizik njihovog poslovanja“, objašnjava Cakiris.

Učestvuju i Nemci

Evropska komisija želi da izbegne utisak da promoviše jedan od dva velika energetska projekta. Brisel pozdravlja svaki projekat koji umanjuje energetsku zavisnost Evrope od Rusije. Cakiris smatra veoma ohrabrajućim to što i nemački koncern E.ON (sa 15 odsto) učestvuje u projektu TAP.

„Zajedno sa kompanijom ASPROFOS, koja pripada koncernu Helenik Petroleum (ELPE), nemački E.ON angažovan je na izgradnji studije o postavljanju cevi na severu Grčke. To je po prvi put da jedna nemačka firma ulaže u energetski projekat u ovoj zemlji. Saradnja bi mogla i dodatno da se proširi“, očekuje Cakiris.

U projektu Jadranskog gasovoda učestvuju i švajcarski energetski koncern EGL i norveška naftna-kompanija Statoil. Međutim, ono što je do sada nedostojalo jeste politička podrška projektu vrednom više milijardi. Dogovor postignut prošle srede (13.2.) u Atini, konačno je potvrdio rešenost svih vlada zemalja učesnica, da podrže projekat TAP.

Previše euforije?

S druge strane, profesor političkih nauka i nekadašnji grčki ministar privrede Andreas Andrainopulos upozorava da je stvoreno previše euforije. Sporazum postignut u Atini jeste veliki uspeh, ali to nije garancija da će projekat Jadranskog gasovoda zaista biti realizovan. U prošlosti je bilo sličnih projekata koji su dostigli granice realnosti, poput priče o izgradnji naftovoda Burgas-Aleksadropolis, koji je trebalo da omogući transport ruske nafte, preko Bugarska i Grčke, ka Zapadnoj Evropi.

Andrainopoulos podseća na neke prethodne, neuspele projekte
Andrainopoulos podseća na neke prethodne, neuspele projekteFoto: DW/J. Papadimitriou

„Mada je taj projekat najavljivan, on je još uvek je na ledu. Rusija je trebalo da bude većinski vlasnik gasovoda. Uprkos tome, Moskva nije želela da pruži garancije o minimalnom protoku nafte. Problem je dugo ignorisan i mislim da su se naših zemalja ponele neozbiljno“, zaključuje Andrainopulos.

Autori: Janis Papadimitriju / Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković