1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Juan na putu ka svetskoj valuti

Žang Danhong / Anto Janković2. maj 2014.

Ge De – tako Kinezi zovu velikog nemačkoga pesnika. On je do sada u Kini bio pojam nemačke kulture. Sad je Gete dobio novu dimenziju. Po njemu su nazvane obveznice u kineskom juanu, ponuđene u Frankfurtu.

https://p.dw.com/p/1BsN5
Deutschland Johann Wolfgang von Goethe Denkmal in Frankfurt
Foto: picture-alliance

Nemačka banka za obnovu (Kreditanstalt für Wiederaufbau - KfW) ponudila je ovih dana obveznice pod imenom „Gete“ u vrednosti od milijardu juana (oko 120 miliona evra), a ponuđene su penzionim fondovima, osiguranjima i drugim velikim ulagačima. „Mi smo emitent koji je već godinama aktivan u celom svetu. I 2012. i 2013. već smo emitovali obveznice u juanima“, kaže Natali Driker iz KfW-ovog sektora za medije. Specifičnost te emisije je u tomu što je ona po prvi put izlistana na Frankfurtskoj berzi.

Frankfurt bi trebalo da postane centar za trgovinu u kineskoj valuti. Odgovarajući sporazum su krajem marta potpisale centralne banke dveju zemalja. „Najvažnija tačka tog sporazuma jeste da će Frankfurt postati isključivi ofšor-kliring-centar za juan i evro“, kaže Hubertus Fet, direktor finansijske inicijative „Frankfurt Majn Finans“. Sva dosadašnja mesta za trgovinu u juanima nalaze se u Aziji. Takva mesta su potrebna s obzirom na to da kineskom valutom ne može slobodno da se trguje.

Pobedili jaku konkurenciju

Hubertus Väth Geschäftsführer von Frankfurt Main Finance
Hubertus Fet: Frankfurt postaje isključivi ofšor-kliring-centar za juan i evroFoto: New Mark Finanzkommunikation GmbH

Za to što je Frankfurt uspeo da pobedi jaku konkurenciju iz Pariza i Luksemburga i dobije pravo trgovanja juanom zaslužni su, po Fetovom mišljenju, dobri ekonomski odnosi Nemačke i Kine. „Trgovina između Kine i Nemačke je veća nego trgovina Kine sa Velikom Britanijom, Francuskom i Italijom – dakle trima drugim velikim evropskim zemljama zajedno“, kaže Fet u razgovoru za Dojče vele.

Ipak, London ostaje u igri kao suparnik Frankfurtu. Drugi najveći finansijski centar nakon Njujorka, Kina je gotovo istovremeno imenovala za kliring-centar, ali samo za poslove s juanom i funtom. I tamo, istina, mogu da budu emitovane obveznice u juanu, ali poslovi sa evrom obavljaće se isključivo u Frankfurtu.

U metropoli na Majni, u kojoj je sedište i nemačke centralne banke, Bundesbanke, i Evropske centralne banke, finansijske ustanove već su počele da kreiraju nove proizvode vezane za transakcije juana i evra. Pojaviće se velika ponuda svapova, hedž -fondova, opcija itd, smatra Hubertus Fet.

Ko će profitirati?

Nije Frankfurtska berza jedina koja će da profitira, već i nemačka preduzeća. „Ona poslove sa Kinom mogu da obavljaju u sopstvenoj vremenskoj zoni. To je velika prednost, naročito za srednja preduzeća“, kaže Hana Levinger, ekspertkinja nemačke Dojče banke za tržišta u usponu.

Osim toga nemačke i kineske firme mogu da uštede zaobilazni put preko dolara. Već danas se gotovo petina međusobne trgovine obavlja u juanu. „Polazimo od toga da će s kliring-habom u Frankfurtu udeo trgovine u juanu biti udvostručen“, prognozira Hubertus Fet. Uštedu za nemačka srednja preduzeća on procenjuje na oko 2,5 odsto trgovinskog obima. Najviše se, naravno, tome raduju kineska preduzeća, jer ako fakturišu u juanu, potpuno otpada rizik od kursnih razlika među valutama.

Gete ne bi imao ništa protiv

Takva mesta za trgovinu u juanu ubrzala su internacionalizaciju kineske valute, kaže Hana Levinger. „Oko 16,5 odsto kineske trgovine obavljano je krajem 2013. u juanu, 2010. to je bilo samo tri odsto. Juan je trenutno na devetom mestu valuta u kojima se najviše trguje. Pre godinu dana bio je na 17. poziciji.“

Hannah Levinger Analystin Deutsche Bank Research
Hana Levinger: Velika prednost za nemačka srednja preduzećaFoto: Deutsche Bank Research

Već početkom maja Kineska narodna banka odlučiće koja velika kineska banka u Frankfurtu će obavljati transakcije u juanu. Tada će ne samo KfW nego i sve banke i preduzeća moći da trguju obveznicama „Gete“.

„Uobičajeno je da se obveznicama na ofšor-tržištima daju određeni nadimci“, kaže Levinger za Dojče vele. Tako u Hongkongu postoje obveznice „Dim-Sum“, u Tajvanu obevznice „Formos“ i sada, u Nemačkoj, „Gete“. Ideja da se obveznice nazovu po Geteu nastala je u raspravama u frankfurtskim finansijskim krugovima, priča Hubertus Fet, jer je taj pesnik iz Frankfurta veoma cenjen u Kini.

A i Gete sigurno ne bi imao ništa protiv da ga povezuju sa Kinom. Još pre 200 godina on je izražavao poštovanje prema kineskoj kulturi. Da kumuje jednom finansijskom proizvodu ni to ne mora da zaboli pesničko srce. Jer, Gete je sakasonsko-vajmarskom vojvodi služio kao ministar finansija, a i u drugom delu „Fausta“ bavi se državnim finansijama.