1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jurij Andruhovič dobio literarnu Nagradu za evropsko razumevanje

Silke Bartlik15. mart 2006.

Ukrajinski pisac impresionirao žiri jer je kroz umetničko preplitanje mitologije i magije predstavio preobražaj jednog društva

https://p.dw.com/p/BAmA

Jurij Andruhovič je rodjen 1960. godine u podnožju Karpata, u gradiću Ivano-Frankivk, u kome i danas živi. Uprkos tome što je studirao u Moskvi i Ljvovu, i uprkos brojnim boravcima i stipendijama u inostranstvu, to malo zabačeno mesto i dalje je ostalo glavni izvor njegovog književnog stvaralaštva i polazište svih njegovih refleksija. Naime odatle, sa margine Evrope, Andruhovič razmišlja o izazovima pred kojima se nalazi čitav kontinent.

Istovremeno on pozicionira svoju domovinu, Ukrajinu, u ovoj Evropi, od koje je ona svakako, uprkos takozvanoj «narandžastoj revoluciji», još veoma udaljena.

«Ja smatram da je zapravo ova revolucija jednostavno bila neka poseta budućnosti. Budućnost je došla da nam pokaže šta mi možemo, šta smemo i šta treba da radimo. A onda je opet otišla i smo sada ponovo u sadašnjosti», priča Andruhovič.

Na Lajpciškom sajmu knjiga je Juriju Andruhoviču, za njegov roman «12 prstenova» dodeljena nagrada za Evropsko razumevanje. Ona je dotirana sa 15.000 evra. Ovu nagradu od 1994. godine zajednički dodeljuju grad Lajpcig, Lajpciški sajam, savezna zemlja Saksonija i Udruženje nemačkih knjižara. Žiri je bio impresioniran time što se roman, čija se radnja odigrava u najzabačenijem mestu na Karpatima, kroz umetničko preplitanje mitologije i magije, bavi preobražajem jednog društva i pri tom čitaocu otvara oči za, kako se navodi, «zaboravljeno središte kontinenta». (Naime, Ukrajina, koja je druga po veličini država u Evropi, se geografski nalazi u samom centru Starog kontinenta).

Sredinom devedestih godina, seća se Jurij Andruhovič, u ukrajinskim medijima se vodila debata o tome da li je ta zemlja uopšte interesantna za Zapad. A da li se o njoj na Zapadu išta zna, to niko nije pitao, jer se to zapravo nije ni očekivalo. U medjuvremenu je prošlo deset godina i Zapad nije samo pažljivo pratio zbivanja u vezi sa «narandžastom revolucijom», već je otkrio i najznačajnijeg pisca te zemlje i tako je Evropa upoznala Ukrajinu. Jurij Andruhovič kaže da logika proširenja na istok i traganja za novim tržištima vodi dotle da će za deset do 15 godina njegova zemlja postati interesantna za Evropsku uniju. Ali se ipak ogradjuje rečima:

«Da Ukrajina i Ukrajinci sa svojim uticajima mogu da budu prilično zanimljivi za evropsku zajednicu, u to sam siguran. Ali verovatno je uopšte pitanje da li je Evropa svoje granice već definitivno odredila ili je sposobna i spremna za dalje promene i dalji razvoj».