1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kacin: Neodlazak u Oslo pokazuje servilnost Srbije!

7. decembar 2010.

Srbija se nalazi među 19 zemalja koje neće prisustvovati dodeli Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liju Ksiaobou u petak u Oslu. U komentaru za Dojče vele, izvestilac EP za Srbiju Jelko Kacin kaže da je šokiran.

https://p.dw.com/p/QRWM
Disident Liju je po treći put u kineskom zatvoru
Disident Liju je po treći put u kineskom zatvoruFoto: AP

Kako je saopštio Nobelov komitet, dodeli neće prisustvovati predstavnici Kine, Rusije, Kazahstana, Kolumbije, Tunisa, Saudijske Arabije, Pakistana, Srbije, Iraka, Irana, Vijetnama, Avganistana, Venecuele, Filipina, Egipta, Sudana, Ukrajine, Kube i Maroka.

Kacin: „Šokiran sam“

Jelko Kacin
Jelko KacinFoto: Europäisches Parlament

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je da je šokiran odlukom Srbije da njen predstavnik ne prisustvuje dodeli Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liju Sjaobou u petak (10.12.) u Oslu. „Nema ni jedne zemlje kandidata (za članstvo u Evropskoj uniji), ili potencijalnog kandidata, koja na takav način manifestuje svoju servilnost“, rekao je Kacin za Dojče vele.

Kacin je ocenio da je Srbija „u svom odnosu prema pitanju ljudskih prava pokazala svoju načelnu politiku“. „Ima vremena za Kabilu, a nema vremena za Oslo i Nobelovu nagradu“, rekao je Kacin aludirajući, verovatno, na prošlogodišnju posetu ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića Demokratskoj Republici Kongu i njegov susret s predsednikom te zemlje Žozefom Kabilom.

Izvestilac Evropskog parlamenta kaže da je „to dokaz da o srpskoj spoljnoj politici treba obaviti pravu raspravu, ne samo u Srbiji, nego i u Evropskoj uniji“.

Loš signal, ali neće biti posledica?

Nemački analitičar Gerald Knaus za Dojče vele kaže da ostavlja veoma loš utisak činjenica da je Srbija jedina zemlja koja je u procesu evrointegracija, a koja je otkazala prisustvo svojih predstavnika na dodeli Nobelove nagrade za mir. I sama Srbija je proteklih godina iz inostranstva dobijala veliku pomoć svake vrste da demokratizuje svoju zemlju i društvo, a veliki je broj i srpskih disidenata koji su se iz egzila borili za osnovna ljudska prava i demokratizaciju Srbije, kaže Knaus. Posledica neće biti, ali loše je to što se zemlja poput Srbije u ovom slučaju nije solidarisala sa ostalim evropskim zemljama, poručuje Knaus.

„Za zemlju poput Srbije je važno da misli na svoj ugled u Evropi. U Evropi je postignut dogovor da se dodelom Nobelove nagrade za mir istaknu i nagrade sloboda mišljenja, disidenti, borci za demokratiju i ljudska prava. Svaka važnija evropska zemlja je zainteresovana da ima dobre odnose sa Kinom i većina evropskih zvaničnika smatra da ovogodišnji izbor za Nobelovca nije kontradiktoran i da neće ugroziti dosadašnje odnose. Zato je teško razumljivo, zašto bi Srbija po ovom pitanju zauzimala suprotnu poziciju“, kaže Knaus.

Srbija zahvalna Kini zbog podrške oko Kosova

Ceremoniji u Oslu neće prisustvovati ni predstavnici Rusije. Ovaj događaj dobio je i u Rusiji čisto politički karakter, ocenjuje nemački analitičar Aleksandar Rar. Rusi se plaše da bi se prisustvo jednog visokog ruskog zvaničnika na ceremoniji moglo negativno odraziti na odnose Moskve i Pekinga. Za Ruse je važno da im Kinezi budu strateški partneri sa kojima će kreirati globalnu politiku, kaže Rar. On smatra da je Srbija uz još nekoliko drugih zemalja otkazala svoje prisustvo dodeli Nobelove nagrade iz ekonomskih razloga. Nije tajna da Kinezi mnogim zemljama nude povoljne kredite, među kojima su i višemilionski iznosi za gradnju mostova u Srbiji. Osim ovog ekonomskog aspekta, Srbija, kao ni Rusija, ne želi da pokvari svoje odnose sa Kinom ni iz političkih razloga.

„U slučaju Srbije treba napomenuti da je Kina od samog početka bili vodeća sila koja je podržavala politički stav Srbije time što nije priznala nezavisnost Kosova. Zato je i ovaj gest Srbije potpuno jasan! Srbija neće da pokvari svoje odnose sa Kinom i na ovaj način želi da pokaže Kini svoju zahvalnost za podršku koju je Kina pružila Srbiji u teškim momentima otcepljenja Kosova.“

Autori: Marina Maksimović, Brisel / Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Nemanja Rujević