Kako do Evropskog ustava?

Djelotvornost- tako je kancelarka Angela Merkel sažela ono što je trenutno Evropskoj Uniji najpotrebnije . Uspostavljanju bolje funkcionalnosti zajednice koja je u medjuvremenu tako velika da se u brzom donošenju i provodjenju odluka susreće sa sve većim teškoćama je trebao služiti i zadatak koji je stajao pred Berlinom na početku preuzimanja predsjedanja Unijom. Šest mjeseci kasnije, svodeći bilancu razdoblja intenzivnih napora i velikih poslova, kancelarka je pred parlamentom zaključila kako se pri onome što se skromno zvalo- predložiti dnevni red za usvajanje Evropskog Ustava- zapravo radilo o ogromnom, herkulovskom poslu. Zato je još jednom apelirala na sve članice da pokažu spremnost na kompromis jer ako na bruxelleskom sastanku na vrhu idućeg tjedna ne dodje do dogovora, posljedice će biti teške-

" Evropa mora i nakon 2009, dakle nakon idućih izbora, ostati djelotvornom pa makar to bilo samo u odnosu na rad komisije ili na mogući pristup novih država pri ćemu ovdje podsjećam samo na pregovore s Hrvatskom..."

Pri tome je priznala da najviše problema ima oko zahtjeva Poljske da se izmijeni u dokumentu Unije predloženi način odlučivanja- o čemu zasad ima malo izgleda za dogovor.

Zastupnici sviju stranaka su pozitivno prihvatili kancelarkin izvještaj o njemačkom predsjedanju Unijom apolitičari opozicije, poput šefa Liberalne stranke Westrewellea su izričito tražili i da se ne dopusti da , citat, jedna zemlja, pa makar bila i susjedska, blokira cijeli proces evropske integracije. " U tom slučaju se ne isključuje ni mogućnost raspada Unije u dva dijela različitih brzina odnosno dubina integracije, one koje žele Ustav bi mogle odlučiti da se dogovore o tekstuu bez onih koje se protive, čuje se u parlamentarnim kuloarima. Manje je sloge bilo o drugoj velikoj temi na dnevnom redu ovog plenuma- glasovima velike koalicije usvojenim velikim promjenama u zakonu o strancima i azilu. Iako su dvije vladajuće stranke glasale za njega, i u samom SPD-u ima kritičkih mišljenja o restzriktivnim detaljima novih propisa, kako u debati nije propustio iznijeti zastupnik Zelenih, Beck:

"Mnoge kolege iz SPD-a su mi rekla kako glasaju za taj zakon samo jer znaju da će ga ustavni zakon srušiti. To je doduše cudan stil, svjesno usvajati protuustavne zakone..."

Jedan od njegovih kreatora, ministar unutrašnjih poslova Schauble nove mjere drži, obratno, upravo poticajnima za integraciju - pa je debata u Bundestagu na momente poprimala dramatične tonove:

" ...Tko tako govori grijesi protiv našeg cilja a to je uspjela integracija..."

Suština restrikcija prema dosadašnjim propisima je u osiguravanju trajnog boravka samo onim strancima sa statusom duldung koji do 1.cetvrtog 2009 nadju stalan posao, znaju dovoljno njemački i nisu kažnjavani, pridruživanje bračnom paru u Njemačkoj će biti moguće samo za starije od 18 godina, primaoci socijalne pomoći će dobijati manje novca ako ne polaze tečajeve za integraciju, propisi za dobijanje državljanstav se izjednačavaju za cijelu zemlju. Olakšice se predvidjaju za one strance koji žele u Njemačkoj investirati i otvarati nova radna mjesta- minimalna uložena suma je smanjena na pola milijuna Eura, broj radnih mjesta na pet. Još dok se o zakonu u parlamentu polemiziralo, stotinjak stranaca i predstavnika gradjanskih organizacija je u Berlinu demonstriralo protiv njega.

...