1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako do kupaca?

Peter Lodermajer24. oktobar 2006.

Kako umetnička dela dolaze do kupaca. Nije uobičajeno da umetnici sami prodaju svoja dela, ona dospevaju na umetničko tržište. I ovo tržište se stalno menja i dogovara novim izazovima globalizacije.

https://p.dw.com/p/BAT0
Sajam umetnosti "Art Cologne"
Sajam umetnosti "Art Cologne"Foto: AP

Najvažniju ulogu na tržištu umetnosti imaju galeristi, zatim umetnički savetnici, aukcijske kuće i sajmovi. Ali i nekomercijalne institucije, muzeji i umetnička udruženja i kritičari u medijima su važni delovi tržišta. Oni odredjuju trendove i podizanjem popularnosti umetnika indirektno utiču na tržišnu vrednost umetničkih ostvarenja. Galersita Rolf Hengesbach iz Kelna kaže:

"Pitanje je na koji način važni ljudi mogu da utiču na podizanju vrednosti umetničkih dela, odnosno obrazovanja javnog mnenja. Naravno, tu veliku ulogu igra povezanost galerija, umetnika, kritičara i institucija. Ta povezanost je u Nemačkoj jaka, što je dovelo do toga da se tržište umetnosti razvije.”

Dobra infrastruktura nemačkog tržišta umetnosti je u neposrednoj vezi sa federalnim sistemom u Nemačkoj, gde za razliku od Amerike, Francuske ili Engleske postoji više paralelnih centara umetnosti koji omogućavaju regionalnu raznovrsnost sa vlastitom dinamikom.

Ako se uporedi broj galerija, umetničkih sajmova ili javnih umetničkih institucija koje je sakupila internet ponuda umetničkih podataka, Nemačka je odmah iza SAD. Medjutim, nedostaju podaci o pravom broju nemačkih galerista. Savezno udruženje ima trenutno 330 članova. Ovako mali broj je povezan sa strogim pravilima učlanjivanja, kaže Suzane Cander, iz Saveznog udruženja umetnika.

” Postoje tačno odredjeni uslovi za primanje, tri godine galerijske delatnosti, dokaz o tome da je to glavni posao, dokaz o izložbama kao i dva garanta iz udruženja umetnika.”

Pre 40 godina je u Nemačkoj uveden nov način tržišne forme - sajmovi umetnosti. Art Kolonj je kao predvodnik kritikovan ali još više kopiran. Poslednjih godina su širom sveta, takodje i u Nemačkoj, otvoreni novi sajmovi. Dok se brojni galeristi žale na smanjeni broj posetilaca dotle je broj posetilaca umetničkih sajmova u stalnom porastu. To je ujedno razlog što je sve veći broj galerista prisutan na sajmovima, koji ne služe samo za prodaju umetničkih dela.Suzane Cander kaže:

”Sajam služi za ostvarivanje kontakata, upoznavanje novih kolekcionara, sklapanje poslova, posredovanje izmedju umetnika i drugih galerija. Sajmovi su u tom smislu veoma bitni."

Ne manje važni za tržište umetnosti su i kupci. Pored obazrivih kolekcionara i posetilaca galerija sve je veći broj sponatnih kupaca koji dolaze na sajmove. Naravno, i tehničke inovacije internet ponude menjaju tržište. Ne samo da postoje onlajn galerije, sve više je nepoznatih kolekcionara koji preko imejla kupuju umetnička dela. Suzane Cander smatra da oni koji i dalje žele da ostanu konkurentni na globalno izmenjenom tržištu umetnosti u Nemačkoj moraju da se izbore za profesionalizuju.

” Postoji divna mogućnost master studija u okviru studija storije umetnosti”

Predlog o kome bi trabli da razmisle ne samo političari zaduženi za kulturu i obrazovanje.