1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako izdržavati sopstvene studije?

20. april 2009.

Većina studenata u Nemačkoj za veme studiranja - radi. Često studenti zarade taman toliko da mogu da podmire osnovne potrebe. Mnogi pored posla uzimaju i studentske kredite kako bi uopšte sastavili kraj s krajem

https://p.dw.com/p/HaO4
Studentske brige: kako finansijski "pregurati" školovanje?Foto: picture-alliance/ ZB

Naravno, uz sve to, studiranje može potrajati duže nego što je predviđeno, kao u slučaju našeg sagovornika Torstena: „Ništa ne dobijam od roditelja. Ja sam već u tom uzrastu, imam 30 godina i moram da se finansiram sam. Za život mi je potrebno nekih 1000 evra. Moje studiranje se zbog posla produžilo za četiri semestra.“ Studentima koji dobijaju kredit dozvoljeno je da pored toga zarade do 350 evra mesečno. Prosečan student, bez kredita sme da zaradi do 7680 evra godišnje.

Život „na dva fronta“

Školarina, uvedena pre 3 godine, dodatno opterećuje studente. Štefani, na primer, teško usklađuje posao i učenje: „Radim u prodavnici, četiri dana u mesecu, maksimalno 20 sati nedeljno. Često to nije izvodljivo te moram da radim više. Uvek se plašim da će se to saznati i da ću imati problema, jer studenti ne smeju da rade više. Zaista je teško uskladiti rad sa studiranjem. U vreme ispita moram da uzmem dodatni odmor. Ponekad to nije izvodljivo, tako da moram da uzmem redovan odmor.“

Troškovi danas mnogo veći nego ranije

Studentima je, dakle, dozvoljeno da rade 20 sati nedeljno. Dodatni posao ne sme da preraste u stalni radni odnos. Rad je dozvoljen samo za vreme pauze između semestara. Profesorka Dagmar Glas kaže: „Verujem da mnogi studenti bez dodatnog posla ne bi mogli da sastave kraj sa krajem. Danas svi mogu da se prijave za studentski kredit, ali on mora kasnije da se vraća. Sledeći problem je školarina koja se mora dodatno zaraditi. Ali i pored toga, verujem da današnji studenti u odnosu na ranije imaju veće potrebe. Smeštaj je bolji, provod je skuplji i rado se ide na žurke. Sve to košta mnogo više nego ranije.” Dodatno opterećenje kod mnogih studenata dovodi do sindroma fizičkog „sagorevanja“ (burnout). Stručnjaci zbog toga upozoravaju da je bolje za rad koristiti raspust, a u toku semestra se koncentrisati na učenje.

Autori: Asad Roter-Mais/Zorica Dragićević

Odgovorni urednik: Saša Bojić