1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako se uzgaja „riblji paradajz“

1. jul 2013.

Problem prehrane rastućeg broja svetske populacije jedno je od najvažnijih pitanja budućnosti. Naučnici rade na mnogim rešenjima, a jedno od njih je i zajednički uzgoj riba i paradajza.

https://p.dw.com/p/18yy2
Foto: DW/L. Schadomsky

Mogu li u jednom zatvorenom krugu da se zajednički uzgajaju ribe i paradajz? Da je to moguće pokazuje primer eksperimentalne farma na Lajnicovom institutu u Berlinu. Tu je razvijen postupak koji omogućava uzgoj hrane usred grada i to na ekološki način.

Štednja vode

Pritom naučnici koriste najpovoljnije uslove za obe vrste koje se tu uzgajaju – paradajz i jednu vrstu grgeča. U oči upadaju bazeni u kojima se praćakaju ribe i stabljike paradajza koje sežu sve do plafona. Taj sistem se zove se hidroponika, objašnjava biolog Hendrik Monses. „Korenje paradajza se ne nalazi u zemlji. Dakle uzgajamo biljke bez zemlje“, kaže Monses.

Uzgoj u staklenicima
Uzgoj u staklenicimaFoto: DW/Thomas Gith

Pri tom, metoda uzgoja povrća bez zemlje nije nova. Na taj način se povrće već godinama uzgaja u staklenicima širom sveta. Ni držanje riba u bazenima nije novost. Novo je međutim da se voda iz tih bazena koristi za navodnjavanje biljaka, kaže pronalazač te metode, Verner Kloaz. „Imamo dva odvojena sistema, ali voda u kojoj žive ribe daje se biljkama. To znači, kad biljke potroše vodu i hranjive sastojke u njoj, dobijaju nove zalihe iz ribljih bazena.“

Riblje đubrivo za paradajz

Tako ribe istovremeno obezbeđuju i đubrivo za paradajz. Naučnici se oslanjaju na to da je rezultat metabolizma riba – otpad bogat amonijakom. Za same ribe je to otrov. No, voda puna amonijaka idealno je đubrivo za biljke.

Koren u vodi
Koren u vodiFoto: DW/Thomas Gith

Ta voda se prvo provlači kroz specijalni filter u kojem se nalazi jedna vrsta bakterija. Bakterije razgrađuju nitrat amonijaka u čisti nitrat. Tada se ta prerađena voda odvodi do sanduka u kojima se nalaze stabljike paradajza. Biljke troše vodu, nitrat koriste za rast stabljike i ploda, a voda isparava kroz lišće. Iznad listova nalaze se posebne površine na kojima se kondenzuje čista voda. Ta voda se ponovo vodi u riblje bazene. Krug je zatvoren.

„Kod konvencionalnog uzgoja riba i paradajza stalno mora da se dodaje i hrana i nova čista vode. Ovde ne“, objašnjava Kloaz. „Kada imamo zatvoreni krug, moramo da dodamo samo deset odsto nove vode u bazene, a deset odsto vode iz bazena da prelijemo u sanduke s biljkama. To znači da imamo ekstremnu uštedu vode uz potpuno održiv sistem“.

Prednost te metode je i taj što hrana na taj način može da se uzgaja i usred urbanih prostora jer ne zauzima mnogo mesta. Inače, u tom stakleniku uspevaju i krastavci. Njihov ukus je potpuno isti kao i ukus bilo kojih drugih krastavaca. U svakom slučaju, nema ni govora o tome da mirišu na ribu.

Autori: Tomas Git / Azer Salanjankić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković