1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Katrina" - katastrofa sa jos nesagledivim posledicama

Danijel Seskevic (Daniel Scheschkewitz)31. avgust 2005.

Uragan koji je opustosio nekoliko americkih saveznih drzava odneo je stotine zivota. Govori se o dosada najtezoj prirodnoj katastrofi u istoriji Sjedinjenih Americkih Drzava. Nas dopisnik belezi:

https://p.dw.com/p/B8Tl
Nju Orleans: 80 odsto grada je pod vodom, pumpe vise ne rade i dva dana posle katastrofe nivo vode jos uvek raste. Trenutno iznosi 6 metara. Ukoliko brane na ulazima u grad popuste, sve bi moglo nestati pod vodom.
Nju Orleans: 80 odsto grada je pod vodom, pumpe vise ne rade i dva dana posle katastrofe nivo vode jos uvek raste. Trenutno iznosi 6 metara. Ukoliko brane na ulazima u grad popuste, sve bi moglo nestati pod vodom.Foto: AP

Ovaj put, za sada, jos se zvanicno govori o 50 do 80 zrtava u tri najteze pogodjene savezne drzave, Misisipiju, Alabami i Lujzijani. Samo u Misisipiju je vec nadjeno najmanje 55 zrtava. Poginulih je bilo i u Floridi. Jedna zgrada u blizini Biloksija se srusila i povukla za sobom u smrt 30 ljudi. Uragan je odneo na stotine ljudskih zivota u gradu Biloksiju na obali Meksickog zaliva u Misisipiju posto su ostali zarobljeni u svojim domovima kada je devet metara visok talas preplavio obalu, saopstile su danas gradske vlasti. "Bice ih na stotine", rekao je portparol gradske uprave Vinsent Kril agenciji Rojters.

Spasioci su do jucerasnjih popodnevnih sati na sigurno prebacili oko 1200 ljudi koji su spas pred vodenom stihijom nasli na krovovima kuca. Za mnoge je pomoc stigla prekasno. Kejt Barns, iz Ousn Srpingsa u Misisipiju, kaze:

«Dozivela sam vec uragan Kamila, ali mogu Vam reci da je ovo mnogo gore».

Kamila, do sada najteza prirodna katastrofa na americkom tlu, u avgustu 1969. odnela je 250 zivota.

Stanje se dramaticno pogorsalo u gradu Nju Orleansu. Tamosnji gradonacelnik prenosi da je visina vodene mase na ulicama oko sest metara. 80 odsto grada je pod vodom. Ko je stigao, uspeo je da nadje zaklon u «Superdomu», sportskoj areni u centru grada. Ali, tamo vlada nepodnosljiva vrucina, nema struje ni vode za pice, toaleti ne funkcionisu i svuda se gomila smece. Rej Bajas iz Americke bolnicarske asocijacije kaze:

«Masa se sa 10 hiljada povecala na 30 hiljada ljudi. I stalno dolaze novi. Otvorili smo i kosarkasku salu. Mnogima je potrebamn lekar, a sve bolnice u okolini su vec evakuisane».

Pentagon je formirao nacionalnu jedinicu koja ce pojacati Nacionalnu gardu, oslabljenu ucescem u akcijama u Iraku. Predsednik Dzordz Bus prekinuo je odmor na svom rancu u Teksasu i danas se vraca u Belu kucu. U govoru koji je juce odrzao u San Dijegu u Kaliforniji, zamolio je sve koji su ostali bez krova nad glavom da buddu strpljivi.

«Znamo da mnogi zele da se vrate kucama. Ali to trenutno nije moguce. Nas prioritet je spasavanje ljudskih zivota. Jos uvek se nalazimo usred velike akcije trazenja i spasavanja ugrozenih».

Stotine hiljada ljudi koji su se evakuisali pre nego sto je uragan stigao do americke obale ce u svoje kuce, ili ono sto je od njih ostalo, moci da se vrati najranije za nekoliko dana, ali u pojedinim slucajevima i za nekoliko nedelja pa cak i meseci.

Za sada ne mogu da se sprece ni pljacke, a Nacionalna garda cuva objekte od najvece kulturno istorijske vrednosti.