1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kesong – pokazatelj odnosa dve Koreje

16. septembar 2013.

Slike kakve retko stižu sa Korejskog poluostrva: menadžeri industrijskog parka Kesong – zajedničke industrijske zone Severne i Južne Koreje – zadovoljni za pregovaračkim stolom: Kesong nastavlja sa radom.

https://p.dw.com/p/19i6R
Foto: Getty Images

Radnici su puni energije i dugo su čekali da počnu ponovo da rade. Mnogima je vraćen osnov egzistencije“, kaže menadžer Ju-Dong Ok. Nema više napetosti u Kesongu – gradu koji se nalazi u Severnoj Koreji, deset kilometara od granice sa južnim susedima. On je mnogo više od obične industrijske zone: reč je o mestu gde radi 55.000 radnika – većinom iz Severne Koreje – i 120 firmi – većinom iz Južne Koreje. Za podeljenu Koreju, Kaesong je simbol nade i saradnje. Za Severnu Koreju, on je tračak svetlosti za privredu te zemlje koja je u katastrofalnom stanju. U izolovanoj državi živi 23 miliona ljudi, većina je siromašna i mora da se bori sa oskudicom hrane – potrošačka i investiciona dobra skoro da i ne postoje.

„Vrlo pozitivan znak"

Ovo je novi znak smanjivanja tenzija između dva rivala, koje su na proleće bile na vrhuncu kada su Ujedinjene nacije dva puta pooštravale sankcije Severnoj Koreji zbog testiranja raketne tehnologije i nuklearnog oružja. Pjongjang je na to odgovorio veoma ratobornom retorikom, pretnjama "svetim" nuklearnim ratom Seulu i Vašingtonu, i zatvaranjem Kesonga. Dve Koreje takođe za ovaj mesec planiraju ujedinjavanje porodica razdvojenih Korejskim ratom, a prošle sedmice su obnovile "vruću telefonsku liniju" između pograničnih vojnih jedinica. Sporazum o Kesongu je objavljen nakon što su se prošlog meseca, posle sedam rundi pregovora - od kojih se jedna završila tučom između pregovarača - Pjongjang i Seul dogovorili da rade na otvaranju industrijske zone.

Još daleko od normalizacije

Lars Andre Rihter, odličan poznavalac prilika na Korejskom poluostrvu iz fondacije Fridrih Nauman u Seulu, smatra da je obnavljanje proizvodnje u Kesongu vrlo pozitivan signal. „Za Severnu Koreju, ovaj korak ima političku i ekonomsku dimenziju. Za Južnu Koreju, Kesong je uvek imao politički značaj; ta zemlja nije ekonomski zavisna od njega.“ Rihter za DW dodaje da Severna Koreja mnogo toga o spoljnom svetu saznaje preko Kesonga, posebno kada je reč i južnim susedima. Na kraju su ekonomski interesi očigledno bili jači od ideoloških. No, ne može da se prenebregne ekonomska šteta koja je nastala mirovanjem proizvodnje u Kesongu. Za Južnu Koreju, ona iznosi nešto manje od milijardu dolara. Država je 46-orim južnokorejskim firmama već platila 14 miliona dolara na ime osiguranja i sada bi da povrati taj novac. „Proći će bar godinu dana pre nego što se situacija sasvim ne normalizuje”, kaže Lars Andre Rihter.

Einigung Kaesong Nord- & Südkorea
Sporazum postignut prošlog mesecaFoto: Getty Images

Mlada industrijska zona

Kada se govori o Kesongu, često se poistovećuju industrijska zona i sam grad. Grad je osnovan u 10. veku a između 1910. i 1945. je pripadao Japanu. Posle Drugog svetskog rata grad se nalazio južno od demilitarizovane zone pa je pripao području koje je bilo pod okupacijom američkih vojnika – a kasnije je pripalo Južnoj Koreji. Za vreme Korejskog rata, u Kesongu su u julu 1951. zvanično počeli pregovori o primirju, a u avgustu iste godine, Severna Koreja je zauzela grad. Industrijska zona Kesong – koja se nalazi na oko kilometar od samog grada – osnovana je 2002. godine. Prema aktuelnim zvaničnim informacijama, u njoj trenutno radi 54.000 stanovnika Severne Koreje i oko 1000 Južnokorejaca.

Pripremio: Saša Bojić (dw, beta, afp, dpa)
Odg. urednik: Nemanja Rujević