1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kina i Kipar u klin, Hrvatska i Danska u ploču

7. decembar 2009.

Pred Međunarodnim sudom pravde izjave o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova dale su Kina, Kipar, Hrvatska i Danska. Prve dve države nezavisnost Kosova smatraju nelegalnom, dok druge dve taj čin opravdavaju.

https://p.dw.com/p/Ks2o
Međunarodni sud pravde u holandskom Hagu
Međunarodni sud pravde u holandskom HaguFoto: Internationaler Gerichtshof

Ovo je prvi put da Kina učestvuje u nekom procesu pred Međunarodnim sudom pravde, što govori i o značaju ovog procesa, izjavila je predstavnica Kine Sie Hanćin uz objašnjenje da se ovde radi „o nekim fundamentalnim stvarima za mir i stabilnost na Balkanu i međunarodno pravo“.

Predstavnica Kine tvrdi da je Deklaracija o nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244 SB UN, i da se time gaze teritorijalni integritet i suverenitet Srbije. Hanćin smatra da pravo na samoopredeljenje ne može da se primeni u slučaju Kosova.

Relevantnost deklaracije o nezavisnosti se ne može meriti činjenicom da je nezavisnost Kosova priznalo više od 60 zemalja. Rešenje se može postići samo uz saglasnost svih strana, dakle i Srbije, istakla je ona.

Protiv nezavisnosti Kosova je i Kipar, čiji predstavnik, Vahan Lou tvrdi da je prilikom proglašenja nezavisnosti pogaženo nekoliko važnih elemenata:

„Prvo, Kosovo je 1999. godine bilo sastavni deo Srbije. Drugo, u junu iste godine upravljanje je samo prebačeno iz ruke Srbije na međunarodnu administraciju. Treće, u februaru 2008. Kosovo je i dalje bilo u sastavu Srbije, i četvrto, nezavisnost je proglašena na delu teritorije Srbije, bez saglasnosti njene vlade“.

Danac: „Kosovo je specifičan slučaj!“

Predstavnici Kipra su Kosovo uporedili sa severnim delom svoje zemlje, okupiranim od turskih snaga. Za razliku od njih, predstavnica Hrvatske, Andreja Metelko Zgombić, tvrdi da je nezavisnost Kosova proglašena u skladu sa međunarodnim pravom. Ona je podsetila na ustavni položaj Kosova od 1974. godine, nasilno ukidanje autonomije Kosova 1989, kao i na, kako je rekla, „sistematsko nasilje i diskriminaciju kosovskih Albanaca tokom 90-tih“.

„Konstatujemo da gaženje prava Albanaca i sistematsko nasilje nad njima od strane Savezne Republike Jugoslavije,veoma važan element, koji se mora uzeti u obzir od strane suda“.

Hrvatska je ubeđena da nezavisnost Kosova doprinosi miru i stabilnosti u regionu. To stanovište je podržao i predstavnik Danske, Tomas Vinkler, koji je izrazio žaljenje zbog propadanja pregovora.

„Kosovo je specifičan slučaj koji ne može da se koristi kao presedan za secesiju u drugim državama. Dve stvari ga čine posebnim: nasilje i međunarodno prisustvo, kao i status Kosova unutar Jugoslavije“.

Tomas Vinkler dodaje da proces nezavisnosti ne može da se vrati nazad i da u Evropi ima mesta i za Srbiju i za Kosovo.

autor: Bahri Cani, Hag

odg. urednik: Nemanja Rujević