1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kineska politika liberalnija prema umetnicima

Verner Bloh21. mart 2008.

Umetnici iz Kine koriste vreme pred Olimpijadu da iznesu svoje vidjenje politike. Pritom imaju potpunu slobodu, barem kada je reč o izložbama u inostranstvu. U Berlinu je aktuelna izložba o kineskoj savremenoj umetnosti.

https://p.dw.com/p/DSD1
Kineska rok ikona Či JianFoto: dpa - Fotoreport

"Moć nemoćnih” naziv je pesme poznatog kineskog pop pevača Čia Jiana. To je, zapravo, pesma puna sržbe, nastala nakon 4. jula 1989. godine, kada se dogodio masakr na Trgu nebeskog mira.

”Moć nemoćnih” je i moto kineske savremene umetnosti. Do pre nekoliko godina je ta vrsta umetnosti u sebi nosila dozu nasilja. Odražavala je učaurenost, krv i nasilje.U medjuvremenu dominiraju umereniji tonovi. No i oni mogu biti subverzivni. Šong Dong je jedan od najinteligentnijih kineskih konceptualnih umetnika. On je ispod jedne tradicionalne konstrukcije krova postavio moćnu instalaciju: desetine cipela, plastičnih torbi, polomljenih vazni, stripova, mnoštvo čarapa i stolica, celokupno pokućstvo koje je njegova majka sakupljala 50 godina. "Kada je moj otac, pre nekoliko godina, umro, moja majka je zapala u duboku depresiju. Uvek je sve skupljala kao uostalom i cela ta generacija. Ja sam joj predložio da izbaci sve te stvari i na taj način je nastala instalacija. Ona simbolizuje život cele generacije Kineza.”

Umetnici otkrivaju novu Aziju

Instalacija nosi naziv ”Ne otpadu”. Umetničko delo prikazuje generacijski jaz, mladu potrošačku generaciju i generaciju kulturne revolucije, koja nikada ništa nije bacala, zato što sve može možda ponovo da posluži. Vu Hung, jedan od najznačajnijih kuratora i teoretičara, kaže: "Novu Aziju karakteriše napredak, ali postoji i stara Azija sa tradicijom dugom četiri hiljade godina. Umetnici su posrednici izmedju svih tih vremena. Umetnici pronalaze novu Aziju."

Medjutim, umetnici su i kritičari nastalog stanja. Šen Šaomin je od drveta napravio ogroman model Trga nebeskog mira. U unutrašnjosti dvorca, duboko pod zemljom, nalaze se prolazi i tuneli. Oni su u 12 metara dugačkom modelu ispunjeni figurama vojnika, tenkova, fitnes klubova i tajnih skloništa, odakle su iz srca vlasti dolazile brutalne fantazije. Šen Šaomin kaže: ”Ranije je Trg Tjenanmen bio centralno mesto našeg naroda, naše istorije. Bio je nešto veoma, veoma pozitivno. Kao mladić sam često slikao Trg Tjenamen. Postoje priče da se ispod trga nalaze brojni tuneli. Ja sledim taj mit. Zamišljam šta bi sve tu moglo da se skriva i to prenosim na instalaciju."

Masakr na Trgu nebeskog mira i nezavisnost Tibeta - tabu teme

O masakru na Trgu nebeskog mira Šen Šeomin ne govori. To je još uvek tabu tema. Niko danas u Kini o tome ne sme da govori. Isto tako se ne govori ni o nezavisnosti Tibeta.

Pa ipak: Izložba Šenovog dela dozvoljena je i prikazana u Pekingu. Politika je postala liberalnija kada je umetnost u pitanju. U privatnim galerijama su mnogi umetnici prestali da budu politični, a alternativnih umetničkih prostora gotovo da više i nema. Vu Hung smatra da je to paradoksalni efekat ublažavanja politike pred Olimpijadu. Arhitektonske pripreme za Olimpijadu sprovode se u samom centru istorijskog Beijinga. Tako je i kuća Šong Donga srušena, kako bi se dobio prostor, koji se po svemu sudeći ni neće koristiti u sportske svrhe. Dong je protest protiv rušenja kuće iskazao na sebi svojstven način. On je od marcipana napravio grad, kuće, kule i ulice. Na kraju je svoje delo ponudio kao jelo. Instalacija nosi naziv "Jedenje grada"