1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kipar ponovo u centru pažnje

12. februar 2014.

Kipar je podeljen od početka turske vojne intervencije 1974. Odnosi između južnog i severnog dela nikada nisu bili jednostavni, a donedavno je vladalo potpuno zatišje. Sada dve strane počinju da se približavaju.

https://p.dw.com/p/1B7Kq
Foto: picture-alliance/AP

Susreti Nikosa Anastazijadesa i Derviša Eroglua trebalo bi da se nastave. Predsednik Republike Kipar i vođa kiparskih Turaka Derviš Eroglu, jučer (11.2.) su završili pregovore održane nakon skoro dvogodišnje pauze. Pokrovitelj susreta u zgradi Ujedinjenih nacija (UN) na starom aerodromu u Nikoziji, bila je svetska organizacija. UN su obema stranama predočile saopštenje o nastavku pregovora prekinutih 2012. koji je obostrano prihvaćen.

U saopštenju se pominju sporne tačke konflikta: jedinstveni Kipar i jedinstveno državljanstvo, primena evropskog prava, ali i prava turskih Kiprana. Dokument UN daje pregovarački okvir, ali ne i konačni plan za rešenje konflikta, naglasili su i Anastazijades i Eroglu. Ipak, šef turskih Kiprana bio je optimista i rekao je da u narednih tri do pet meseci može da bude postignut dogovor koji bi mogao da se predstavi i kiparskim Grcima i Turcima pa da o tome oni mogu da odluče na referendumu. Još tokom proleća 2013, nakon što je konzervativac Anastazijades pobedio na predsedničkim izborima u grčkom delu Kipra i tako na toj funkciji smenio komunistu Dimitrisa Hristohijasa, UN su počele da insistiraju na obnavljanju pregovora.

Ali, novoizabrani predsednik je najpre imao druge probleme: morao je da organizuje paket pomoći za spas od bankrota tog ostrva. Anastazijades je posrednike iz UN zamolio da pomere termin održavanja pregovora. Čak i prilikom jednog susreta između Anastazijadesa i Eroglua krajem prošle godine, tema nisu bili mirovni pregovori. Očigledno je tek sada došlo vreme da oni dođu na dnevni red. U to je, naime, ubeđen konzervativac iz vladinih redova Mihalis Sofokleus. „Oduvek smo imali četiri zahteva koja su sada ispunjena: da se Turska direktno uključi u pregovore, da na snagu stupe mere koje će doprineti izgradnji poverenja, da se primenjuje evropsko pravo, da se obezbedi suverenost kao i jedinstvena pravna osobenost Kipra“, objasnio je Sofokleus u izjavi za kiparsku TV-stanicu CyBC.

Kriza vlade skoro sigurna

Uspeh pregovora bio je na dohvat ruke još 2004. Trebalo je da se glasa o „Ananovom planu“ koji je nazvan po tadašnjem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Konzervativci, koji su tada bili u opoziciji, pozdravili su taj pokušaj posredovanja od strane UN, ali predsednik Kipra i šef socijalno-liberalne DHKO-stranke, Tasos Papadopulos, zatražio je od grčkih Kiprana da na referendumu glasaju protiv mirovnog plana – što su oni i uradili.

Postepeni oporavak od finansijske krize pa pregovori
Postepeni oporavak od finansijske krize pa pregovoriFoto: AP

Ironija je da je danas upravo DHKO-stranka u koaliciji sa konzervativcima predsednika Anastazijadesa. Nada da će ta stranka podržati predsednikovu politiku po pitanju Kipra, mogla bi da se rasprši jer oni su prošlog decembra, nakon dugih unutrašnjih previranja, za predsednika stranke izabrali tvrdolinijaša Nikolasa Papadopulosa, sina nekadašnjeg predsednika i osobu koja je nastavila njegovu politiku.

Tek što je taj 41-godišnjak zauzeo poziciju, Anastazijades je bio suočen sa oštrim kritikama zbog svoje spremnosti da prihvati zajedničko saopštenje sa Erogluom: „Ovo saopštenje je za našu stranu posebno opasno. Apelujemo na predsednika da ga ne potpiše“, upozorila je jedna portparolka stranke DHKO. Kako prenosi kiparska televizija, članovi te stranke čak razmatraju da napuste koaliciju i to još ove sedmice.

Povratak američke diplomatije

Proteklih meseci, SAD su intenzivirale diplomatske napore kako bi kiparske Grke i Turke doveli za pregovarački sto. Na minhenskoj Konferenciji o bezbednosti, američki ministar spoljnih poslova Džon Keri rekao je da njegova vlada „tiho“ radi na iznalaženju rešenja za Kipar. Nekoliko dana kasnije, Grčku i Kipar posetila je vrhunska američka političarka Viktorija Nuland.

Grčki komentatori smatraju da se Vašington aktivirao nakon poslednjih informacija o otkriću naftnih i gasnih izvora u istočnom Sredozemlju. „Englezi koji su nekada držali konce u rukama kada je u pitanju bilo rešavanje kiparskog problema, odavno su se povukli. Amerikanci se sada, nakon nekoliko decenija, ponovo javljaju i žele da rade na iznalaženju rešenja“, objašnjava politički analitičar Dimitris Mitropulos u najtiražnijem atinskom listu „Ta Nea“.

Nova nalazišta nafte privukla su i Amerikance
Nova nalazišta nafte privukla su i AmerikanceFoto: REUTERS

Konzervativni političar iz vladinih redova Mihalis Sofokleus potvrdio je da će se u narednim danima angažovati i Evropska unija i to „snažno i jasno“. Kako navode kiparski mediji, u posetu tom ostrvu, narednih dana stiže predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i briselski komesar za proširenje Štefan File.

Autori: Janis Papadimitriju / Belma Šestić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković