1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko koga zamajava?

25. oktobar 2012.

Grčkoj je produžen rok za sprovođenje potrebnih reformi u okviru stabilizacije. Nemačka štampa je posebnu pažnju posvetila tome i otkrivanju spomenika romskim žrtvama nacizma

https://p.dw.com/p/16WEI
Foto: picture-alliance/dpa

Bild (nadregionalni tabloid): „Posle dva paketa spasa, posle otpisa dugova, raznih kriza vlade, reformskih obećanja – evo još jednog odlaganja. Dokle? Ko ovde koga zamajava? Grci ostale države evrozone? Nemačka vlada Nemce? Svima je jasno da je grčka u krizi. Ali niko više ne veruje novim zakletvama. Jer, puf, stare se zaboravljaju već posle nekoliko meseci. Novo poverenje u Grčku – to je ključ za rešenje krize, kaže nemačka kancelarka, i ne samo ona. Jeste, u pravu je. Ali, neće biti poverenja ako ni sama vlada ne bude imala snage da ostani pri onome što je obećala. U Grčkoj se odigrava drama – to je loše. Ali, još gora od toga je – drama bez kraja.“

Nirnberger cajtung (Nirnberg): „Najmanje što bi od Grčke trebalo tražiti jeste da za dosadašnje garantije da i nešto zauzvrat. Ideja (ministra finansija) Šojblea da novac koji je naknadno odobren uplati na specijalan račun pod blokadom, da ga ne bi pojela maca, u Atini je naišla na ogorčenje. Grčka nije protektorat, požurila je da stavi do znanja tamošnja vlada, aludirajući na navodno preteći „Četvrti rajh“. No, Grci znaju da sebi mogu da dozvole takve ispade. Berlin je izolovan, francuska socijalistička vlada je sentimentalna prema prezaduženim državama. Naposletku, ona zna da i sama uskoro može da im se priključi.“

Einweihung des Denkmals für Sinti und Roma
Foto: picture alliance/dpa

U Berlinu je otkriven spomenik Sintima i Romima koji su pali kao žrtve nacionalsocijalista. Mnogi komentatori u nemačkoj štampi smatraju da je bilo krajnje vreme za to.

Libeker nahrihten (Libek): „Gotovo 70 godina posle nacističke diktature, svečano se otkriva spomenik njenim žrtvama. Dve generacije su bile potrebne – otprilike jedno kompletno životno doba – da se usred Berlina otkrije spomenik u znak sećanja na masovno ubijanje. Neverovatno dugo vreme, neverovatno koliko i samo Sinti i Romi.“

Folksštime (Magdeburg): „Smatra se da na našem kontinentu ima više od devet miliona Roma. Vlade osam zemalja jugoistočne Evrope su 2005. proglasile „deceniju Roma“ kako bi podstakle i unapredile integraciju tih ljudi u svoja društva. To gotovo niko nije primetio. A i kako bi – uspeha gotovo da i nema. Naprotiv: ultradesničarske stranke od Mađarske do Bugarske šire raspoloženje pogroma nad Sintima i Romima. Integracija Roma je Sizifov posao – ali to nije jednostrana delatnost. Mali napredak treba očekivati najpre među njima samima. Na primer, roditelji bi mogli da šalju decu u škole a ne na ulicu.“

Miteldojče cajtung (Hale): „Dugo mnogima nije bilo baš jasno kolika je pošta koju Nemačka treba da oda Sintima i Romima. Naše predrasude su još duboko ukorenjene, predrasude koje su služile kao legitimacija za progon i uništenje. Tako je bilo sa Jevrejima. I sa homoseksualcima. To poglavlje nemačke istorije još nije zaključeno. A neće biti ni otkrivanjem ovog spomenika. Kada sada slušamo da su nacionalsocijalisti bili ubice, moramo da se zapitamo: a šta je sa milionima onih koji su ih slušali i kliktali im?“

Pripremio: Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković