1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko plaća crkveni porez u Nemačkoj?

26. maj 2009.

Kada je krajem 2005. Vlada Srbije izdala poštansku marku za izgradnju hrama Svetog Save mnogi su tvrdili da je to prvi korak ka uvođenju tzv. Crkvenog poreza. U Nemačkoj se Crkveni porez plaća već 90 godina.

https://p.dw.com/p/HxQZ
Plaćanje Crkvenog poreza je u Nemačkoj dobrovoljno.Foto: AP

Crkveni porez u Nemačkoj uveden je Vajmarskim ustavom 1919. godine i on je osnovni oblik finansiranja verskih zajednica. Dobrovoljan je - plaćaju ga samo oni koji se izjašnjavaju kao članovi rimokatoličke, evangelističke ili protestantske crkve, odnosno jevrejske zajednice i još nekih slobodnih religijskih zajednica. Vernici pravoslavnih crkava ga ne plaćaju niti se pravoslavne crkve od njega finansiraju.

Minimalni porez

Visina crkvenog poreza iznosi 8 do 9 odsto od poreza na dohodak u zavisnosti o kojoj nemačkoj pokrajini je reč. Zbog niskih primanja, pun iznos crkvenog poreza plaća samo oko 30 odsto članova verskih zajednica. Zato je utvrđen i minimalni iznos poreza i on na godišnjem nivou iznosi od 1,80 evra u Hesenu do 3,60 u više drugih nemačkih saveznih pokrajina. Ipak, postoji i gornja granica crkvenog poreza i kreće se, u zavisnosti od crkve, od 3 do 4 procenta oporezivog dela dohotka.

Bivši sudija nemačkog ustavnog suda Paul Kirhof ukazuje na dobre strane tog sistema: „Ono što je dobro jeste to da, iako se svi oporezuju po istom sistemu, ne plaćaju svi isto. Dakle oni koji su bogati plaćaju proporcionalno veći porez."

Država ubire porez, ali nema pravo da kontroliše njegovo trošenje. Prema dostupnim informacijama, Katolička crkva, na primer, potroši oko 60 odsto prihoda od crkvenog poreza na troškove osoblja, a ostalih 40 procenata na troškove uprave i kancelarijskog materijala, crkvene građevine, na škole i obrazovanje i na socijalne i humanitarne aktivnosti.

Zamena crkvenog poreza

U Nemačkoj se već dugo vodi diskusija o uvođenju modela koji bi zamenio crkveni porez. Kritičari smatraju da u vreme uvođenja takve vrste poreza, država još nije imala razvijenu socijalnu politiku pa je tada to u potpunosti preuzela Crkva. Danas, međutim, te poslove obavljaju i brojne građanske inicijative i nevladine organizacije. Zato bi, smatra se, uz verske, trebale finansirati i sve druge opštekorisne organizacije, ali putem novog modela poreza koji bi plaćali svi bez obzira na religijsku pripadnost.

Autor: Ivan Đerković

Odgovorna urednica: Željka Bašić