1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko preti novinarima u BiH?

7. maj 2009.

Postoji direktan i otvoren politički pritisak na medije u BiH, zaključak je debate u sarajevskom Mediacentru. Iza pretnji se krije sprega politike i mafije, konglomerat čiju pesnicu čine tajkuni, banditi i reketaši.

https://p.dw.com/p/HlIi
BiH je na 115. mestu kada je reč o slobodi medijaFoto: AP

Šta danas predstavlja najveću pretnju slobodi medija u BiH? Ko su ključni akteri ugrožavanja medijskih sloboda i kako ojačati slobodu medija u ovoj zemlji, bila su pitanja o kojima je razgovarano na javnoj debati u sarajevskom Mediacentru. Medijator je bio Boro Kontić, direktor Mediacentra. O ličnim iskustvima i slobodi medija u BiH u 2009. godini, govorili su Vildana Selimbegović, urednica dnevnog lista 'Oslobođenje', Kenan Ćerimagić, direktor vesti na NTV 'Hayat' i Damir Kaletović, novinar političkog magazina Federalne televizije, '60 minuta'.

U Bosni i Hercegovini je već od početka 2009. godine, registrovano 16 slučajeva verbalnih i fizičkih napada na novinare, a nisu ih zaobišle ni pretnje smrću, te kršenja prava na slobodan i dostojanstven rad. Na listi 'Reportera bez granica', na kojoj se nalaze 173 zemlje širom sveta, Bosna i Hercegovina zauzela je 115. mesto po pitanju slobode medija.

Vildana Selimbegovic
Vildana SelimbegovićFoto: Ljiljana Pirolic

Boro Kontić je na početku debate tražio od svojih sagovornika da imenuju napadače na slobodu medija u BiH. „Da li je reč o kriminalnim grupama ili nečemu drugom? Da li je to politika, javnost ili pojedini ljudi iz političkog miljea? Jednostavno, kako ocenjujete ovaj trenutak slobode medija?“ pitao je Kontić učesnike debate.

Pretnje za komentar

Urednica 'Oslobođenja' Vildana Selimbegović je rekla da ima utisak kako društvo umesto da ide napred, vraća se, zapravo, nazad. „Ne mogu ni nas novinare mimoići loše strane tranzicijskog društva. Mediji su sve više na udaru u celoj zemlji. Odavno se delimo na one koji pristaju na vlast i one koji pokušavaju da se profesionalno bave novinarstvom. Nadam se da će Damir reći kolika je cena tog profesionalnog novinarstva,“ rekla je urednica 'Oslobođenja', a zatim ispričala kako to izgleda, ali na vlastitom primeru. „Razmišljala sam o tome da dva mejla koji su me jutros dočekali na poslu, umnožim i da vam podelim kao moj prilog slobodi štampe. To je 'čestitka' koju sam dobila za moj komentar u 'Oslobođenju'. Onome ko mi je pisao, odgovorila sam na jedini mogući način, obavestivši ga da će njegov mejl biti prosleđen u nadležnu policijsku stanicu, što sam odmah i uradila,“ rekla je Selimbegovićeva.

Čime se bavila u svom komentaru? Počela je od vesti koju je doneo zagrebački 'Večernji list', a u kojoj stoji da se u BiH planira 'tajno hapšenju političara'. U svom komentaru pitala se zar je BiH jedina država na svetu u kojoj, neko ko je zloupotrebio položaj i ostvario imovinsku korist koja se meri desetinama ili stotinama miliona maraka, treba da bude tajno uhapšen. „Zbog čega tajno hapšenje za nekoga ko prekrši zakon? To je bio moj komentar. Bilo je tu vrlo ružnih uvreda i pretnji da ću završiti u WC-u na autobuskoj stanici. Eto, ovo je samo ilustracija, ali to je naša stvarnost,“ rekla je Vildana Selimbegović.

Sprega politike i mafije

„Ja mislim da je to jedna sprega koja nije stvorena juče, konstatuje Vildana Selimbegović. „Kad kažem 'sprega', mislim na političko-mafijašku vezu. Kad to kažem, mislim na ljude koji su se spojili još 1992. godine. Imate ljude koji su se spojili pre tri godine i imate ljude koje vežu interesi od pre dve godine. Dakle, ne bih rekao da je reč samo o politici. Mislim da su udarne pesnice tih interesa novopečeni tajkuni, banditi koji traže reket, koji prete smrću ili ubijaju okolo.

Medienfreiheit Bosnien Damir Kaletovic - TV - Magazin 60 Minuten
Damir KaletovićFoto: Ljiljana Pirolic

To je taj konglomerat,“ rekao je Damir Kaletović, novinar koji sa svojim kolegama iz političkog magazina '60 minuta' ima 24-časovnu policijsku zaštitu, upravo zato što ne štede nikoga iz bh. javnog života, a na meti im je posebno politička elita koju oni često nazivaju 'političkim podzemljem'. I ne samo to. Jezik kojim govore u svojoj emisiji je jedini jezik koji smatraju, ta politička elita razume. 'Razbojnik', 'kriminalac', 'reketaš', 'lopov', 'lažov', samo su neki od epiteta iz bogatog arsenala novinara magazina '60 minuta'. Javnost ponekad nije oduševljena tim jezikom, ali mnogi smatraju da im je upravo taj jezik, koji ne ostavlja nikakve dileme, doneo gledanost i popularnost koju danas imaju. Naravno, uz to, u Bosni i Hercegovini, idu i pretnje smrću.

Nedostatak solidarnosti

Kenan Ćerimagić, direktor vesti na NTV 'Hayat', imao je svoje vatreno krštenje u Trebinju, pre osam godina, kada je fizički napadnut kod prve obnovljene džamije u tom gradu, čije je ponovno otvaranje pratio kao novinar. „Danas je godišnjica kako sam ja prebijen u Trebinju. Napadi na medije traju već duže vreme i to je nekako, postao sastavni deo novinarskog posla, kod nas. Problemi novinara u našoj zemlji dolaze kao posledica nedostatka solidarnosti među nama, što onda ima za posledicu napad na kompletnu profesiju,“ rekao je Ćerimagić i dodao da je ipak, najveća pretnja medijima neškolovan kadar i nedovoljna ulaganja u medijsku infrastrukturu, što će, po njegovom mišljenju, u budućnosti biti pravi kamen spoticanja. „Nijedan profesor koji je meni predavao na žurnalistici u Sarajevu, nije objavio nijedan tekst u novinama, prilog na televiziji, ili prilog na radiju,“ rekao je ovaj urednik Nezavisne televizije 'Hayat'.

Bez dlake na jeziku

Kako se moglo i očekivati, prvo pitanje iz publike ticalo se upravo, ponekad iritantnog, jezika u emisiji '60 minuta', a došlo je od Dušana Babića, 'običnog građanina', kako je sebe okarakterisao ovaj Sarajlija. Čovjek iz publike je pitao koliko je taj jezik u skladu sa novinarskim kodeksom. Odgovorila je urednica Vildana Selimbegović. „Ja vrlo često dolazim u situaciju da odgovaram na to pitanje. I onda ovako kažem: Izbor riječi i rječnik je pitanje uređivačke politike. Ukoliko kolege iz '60 minuta' imaju argumente za jezik i činjenice kojima barataju, ja nisam neko ko ima pravo da im to osporava. To ja osobno, ne koristim jer nemam tu vrstu agresivnosti u jeziku, ali iskreno, često im zavidim na tome, jer upravo zbog jezika koji koriste, uspjeli su da postanu najgledanija emisija u našem medijskom prostoru.“ I medijator Boro Kontić stao je u odbranu takvog agresivnog govora. „Ti su ljudi pod policijskom zaštitom samo zato što su objavili tekst ili prilog o nečemu. Cinično je da raspravljamo o jeziku, a ljudi su u životnoj opasnosti. Situacija je potpuno nadrealna. One koji su napravili prilog policija bukvalno štiti 24 sata, a u takvoj atmosferi, neko raspravlja o jeziku,“ rekao je Kontić. U diskusiju se uključila i novinarka Dunja Jelovac koja je izvještavala sa ove debate. „Naravno da mi znamo da to nije u skladu sa novinarskim kodeksom koji je propisan, ali ako vi godinama upirete prstom i pokazujete i pokazujete, onda je vaša jedina krivica što ste poslije petnaest godina nekome rekli da laže, umjesto da ste mu rekli da zaobilazi istinu,“ rekla je novinarka Federalne televizije.

Otvoren pritisak na medije

Javna debata u Mediacentru otvorila je nekoliko pitanja: pitanje solidarnosti među novinarima, loše situacije u obrazovanju budućih medijskih radnika, bilo je reči i o neslaganju između brojnih novinarskih udruženja, ali glavni zaključak je bio jasan: Postoji direktan, otvoren i jasan politički pritisak na medije u BiH. „Pa, šta da se radi?“ pitao je medijator Boro Kontić, na kraju.

„Ako mene pitaš, ja zaista verujem da je jedino rešenje sud javnosti, mada će to biti dug proces. Sve do onog časa dok ne budemo imali javno mnjenje koje će artikulisati svoje stavove i koje će reagovati u interesu građana ove zemlje, mislim da nećemo moći da se izvučemo iz ovih problema koje imamo,“ rekla je Vildana Selimbegović, a Kenan Ćerimagić nastavio u istom tonu: „Nažalost, naše javno mnjenje pamti 15 dana maksimalno, pa je nakon tih 15 dana, novinar koji je bio heroj, odjednom izdajnik nacije. Ljudi obično veruju samo 'svom' mediju i čitaju samo jedne novine i to one koje potvrđuju samo njihov stav. Sve dok je tako, crno nam se piše.“

Ipak, valjda da razbije crna predviđanja, medijator Boro Kontić je javnu debatu završio izveštajem Agencije za istraživanje tržišta, medija i ispitivanje javnog mnjenja „Prizma“, koja još nije izašla u javnost sa dobijenim rezultatima, ali su oni 'procurili' do Mediacentra. „Prema tom ispitivanju, koje je naručilo Udruženje BH novinari, na pitanje 'Kome najviše verujete?' preko 80 odsto ispitanika u Federaciji BiH, i preko 60 odsto u RS-u, odgovorilo je 'Novinarima!' Znači, novinari su u oba entiteta na prvom mestu i u tako visokom procentu, iako je u odgovorima bilo ponuđeno više opcija,“ rekao je na kraju medijator javne debate Boro Kontić.


Autor: Ljiljana Pirolić

Odgovorni urednik: Ivana Ivanović