1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kolika je sloboda u Americi?

8. maj 2008.

U istraživanju organizacije Fridom haus o stanju slobode, 90 od skoro dve stotine zemalja dobilo je pozitivnu ocenu. Među njima i Sjedinjene Američke Države. Pitanje je, međutim, koliko Amerika to zaslužuje?

https://p.dw.com/p/DwhR
Američka zastava vijori se u vojnoj bazi i zloglasnom logoru GvantanamoFoto: AP

„Koliko su Amerikanci danas slobodni?“ To je naziv izveštaja američke organizacije Fridom haus o stanju demokratije u SAD. On sadrži ne samo kritiku uslovljene slobode u zemlji, nego i borbe protiv terorizma.

„Uzdržani smo kada je reč o politici Sjedinjenih Država. Jer, dok mi širimo demokratiju po svetu, naši saveznici, koji se zalažu za slobodu i ljudska prava, pitaju se da li Amerika uopšte može biti uzor svetu kao nekada“, kaže predsednik Fridom hausa Stjuart Ajzenstat.

Fridom haus ocenjuje stanje demokratije u svetu kroz tri kategorije: sloboda, delimična sloboda i nedostatak slobode. Kriterijumi se odnose na političko uređenje, slobodu medija i poštovanje ljudskih prava. Sam organizacija je nezavisna, mada je pretežno finansira američka vlada. Malo slobode, ipak, postoji, jer je organizacija objavila studiju o manjku slobode u sopstvenoj zemlji.

Helen Thomas (White House correspondent)
Helen TomasFoto: AP

„Amerika nikada nije bila u gorem svetlu po pitanju slobode. To je i zaslužila", ocenjuje 88-godišnja novinarka i saradnik u istraživanju Helen Tomas. "Za slobodu se bori milom, ne silom. Nikako ilegalnim, nemoralnim i nepravednim ratom u Iraku. Kongres je pasivna mašinerija, a kršenju ljudskih prava doprineli su i mediji i građani i to bez i jednog jedinog javnog protivljenja. Buš je izjavio: `Ne, mi ne mučimo zarobljenike´, da bi na kraju, u jednom intervjuu priznao da to ipak čine. I kako je javnost reagovala? Nikako. Sramota.“

Javni postupci su lice, a zatvori poput Gvantanama, prisluškivanje građana ili tajni zatvori CIA-e – naličje Bušove bezbednosne politike, koju, navodno, opravdavaju teroristički napadi na Ameriku. Tu je i zadrta unutrašnja politika: smrtna kazna i „pritajena rasna diskriminacija“.

Predsenik Fridom hausa kaže da je Americi potrebna nova demokratska svest, do koje neće doći ako javne debate i dalje ne bude bilo „Američka politika mora da se obnovi. Ona ugrožava našu slobodu. Porazno je da, pored tolike tehnologije i potencijala, Amerikanci nisu sigurni u sopstvenoj zemlji, i da njihov glas prosto sve manje važi. Tako ne možemo da se borimo za demokratiju u svetu.“

Stjuart Ajzenstat ipak gaji nadu da će Amerika tradicionalno prevazići poteškoće, jer, prema njegovim rečima, Sjedinjene Države jednostavno su naučile da same sebi pomognu. Mediji, ipak, nisu toliko uspavani, a Kongres, na kraju, ume da ispravi pogrešno donesene odluke. Tako je, barem, nekada bilo.