1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliko zarađuju političari?

24. avgust 2010.

Koji svetski političar ima najveću, a koji najmanju platu? I kolike su one u poređenju sa zaradama „vrhunskih menadžera“, a kolike u odnosu na „običan svet“?

https://p.dw.com/p/OuZ2
Nije loše biti političar...Foto: BilderBox

Bavljenje politikom donosi veliku moć, ali da li i veliki novac? Tim pitanjem bavi se Špigel onlajn koji piše:

„Nedavno je u Salcburgu nemačka kancelarka na predstavu ’Elektre’ došla u roze haljini. Zar nije nosila istu haljinu pre dve godine? I na Vagnerovom festivalu u Bajrojtu godinu dana ranije? Ono što bi u visokom društvu bila velika greška, običnim građanima može biti simpatično – svako mora da štedi i kancelarki ne treba nova haljina baš za svaku premijeru.

Koliko smeju političari da troše – i koliko smeju da zarađuju? Zarade političara uvek su provokativna tema, pogotovo kada predstavnici naroda provode odmor u luksuznim vilama kao sada predsednik Kristijan Vulf u vili prijatelja - preduzetnika. Ili kada se pomene povećanje njihovih zarada.

Ministri crno-žute koalicije nameravali su tako u maju da povećaju zarade, ali su mesec dana kasnije morali da odustanu od plana. Upravo u to vreme vlada je najavila oštre mere štednje, u pitanju su milijarde evra koje bi trebalo uštedeti sledećih godina. Posle toga ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da kabinet odustaje od povišice. Tako će Angela Merkel kao kancelarka i dalje zarađivati 14.893,25 evra mesečno. Kako prima i poslaničku platu i još neke dodatke njena mesečna zarada veća je još za 6811 evra, ukupno nešto preko 21.000.

Milionske zarade menadžera u privredi

Deutschland Angela Merkel Bundestag Regierungserklärung
Angela Merkel: Štednja i na platama u VladiFoto: AP

Službeni automobil, razne privilegije, 200.000 evra godišnje – za mnoge građane to je preterano. Ali, sve zavisi iz kog ugla se posmatra – u poređenju sa vrhunskim zaradama u privredi to je - ništa. Naime, šef Dojče bank Jozef Akerman ima godišnju platu od 9,6 miliona evra, šef Simensa Peter Lešer 7,1 milion.

U stvari, ministri i kancelarka zarađuju manje nego što im prema zakonu pripada, jer su se više puta odrekli povećanja plata. Upravo u vreme krize mnogi šefovi vlada su skromni – britanski premijer Dejvid Kameron ubuduće će zarađivati pet odsto manje, španski premijer Hoze Luis Zapatero čak 15 odsto manje.

Istina, nisu svi skromni – poslanici kenijskog parlamenta povećali su pre mesec dana prinadležnosti za 18 procenata i godišnje zarađuju 97.000 evra – to je gotovo 180 puta više od prosečnog Kenijca. Predsednik Raila Odinga ima godišnju platu od 335.000 evra.

Ni venecuelanski predsednik Hugo Čavez nije od skromnijih – prošle godine povećao je sopstveni budžet za 600 procenata. Sinu seoskog učitelja potrebno je, kako kaže, godišnje više od 200.000 evra samo za odeću i obuću.

Plata Ketrin Ešton veća od Obamine

Evo još nekih zarada – u samom vrhu među političarima je singapurski premijer Li Hsijen Long koji zarađuje 1,7 miliona evra godišnje. Ketrin Ešton isplatila se EU, kao komesarka za spoljnu politiku godišnje prima 320.000 evra plus dodatak za domaćinstvo i reprezentaciju. Tako je Eštonova prestigla američkog predsednika Baraka Obamu čija je godišnja plata nešto veća od 300 hiljada evra.

U kategoriji onih koji zarađuju oko 230.000 evra su francuski predsednik Nikola Sarkozi, kanadski premijer Stiven Harper, irski Brajan Kouen. Plata nemačkog predsednika Kristijana Vulfa je 199.000 evra godišnje.

Među sasvim skromnim političarima su britanski premijer Dejvid Kameron, godišnja plata 65.000 evra, zatim španski premijer Zapatero (78.180), predsednica Argentine Kristina Fernandez de Kirhner (57.000), a sasvim na začelju liste je indijski premijer Manmohan Sing sa godišnjom zaradom od oko 38.000 evra, to je nešto preko tri hiljade mesečno.

U nastavku:

Sve Sarkozijeve ideje…

Sve Sarkozijeve ideje…

Nicolas Sarkozy, französischer Wirtschafts- und Finanzminister
Predsednik Fransuske Nikola SarkoziFoto: AP

Frankfurter algemajne cajtung bavi se političkim stilom francuskog predsednika Nikole Sarkozija i piše:

„Poznato je da francuski predsednik za nedelju dana proizvede više ideja, nego drugi političari za godinu dana… Cilj većeg dela tih ideja jeste kratkoročni uticaj na publiku. Na primer, nemoguće je tek tako oduzeti francusko državljanstvo mladima stranog porekla koji su počinili neko krivično delo. Povodom poplava u Pakistanu Sarkozi je predložio da se osnuju snage EU za intervencije u slučaju katastrofa – milioni žrtava poplava od te ideje nemaju ništa. Poverenik za ljudska prava nemačke vlade Markus Lening oštro je reagovao – predlog je ocenio kao ciničan, nepotreban, iritirajući. Čak i u vreme zahladnelih nemačko-francuskih odnosa tako oštro reagovanje je neuobičajeno i izaziva sumnje da pariz i Berlin nisu naročito zainteresovani za dogovaranje“, piše „Frankfurter algemajne cajtung“.

Berlinski Tagesšpigel piše o nameri da se dva bloka od srušenih kula Svetskog trgovinskog centra sagradi džamija sa islamskim kulturnim centrom:

New York Ground Zero Moscheebau
Gradilište džamije u blizini Ground ZeroFoto: picture alliance / dpa

„Presudno pitanje danas glasi: da li bi trebalo i da li sme imam Fajsal Abdul Rauf da ostvari projekat „Kordoba“ kojim je predvišena izgradnja džamije u blizini Ground Zero. Imamovo pravo da sagradi džamiju na privatnom zemljištu zaštićeno je ustavom. Nema nijedne druge demokratske zapadne zemlje u kojoj su verske slobode zaštićene u toj meri kao u SAD. Međutim, ipak je velika većima Amerikanaca, uključujući i šefa demokrata u Senatu Harija Rida i bivšeg predsedničkog kandidata demokrata Hauarda Dina, protiv izgradnje džamije“, piše „Tagesšpigel“.

Pripremio: Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković