1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kome sudi Medjunarodni krivični sud?

Klaus Daman11. mart 2008.

Međunarodni krivični sud formiran je 2002. godine, ali je počeo sa radom tek 11. marta 2003. – na današnji dan. Tada je imenovano 18 sudija, nekoliko dana kasnije i glavni tužilac. Šta je taj sud do sada postigao?

https://p.dw.com/p/DMTw
Medjunarodni krivični sud u HaguFoto: ICC

Luis Moreno Okampo nosi bradu od tri dana. Ovaj argentinac podseća više na privatnog detektiva u Čikago stilu nego na glavnog tužioca jednog svetskog suda. Da, ali reč svetski sud je izraz koji Okampo ne želi rado da čuje... "Mi smo bezbednosni sistem. Mi nismo "Vrhovni sud" sveta".


Sudi pojedincima, ali ne i državi

I to ukoliko optužena osoba pripada državi koja je ratifikovala sporazum o Medjunarodnom krivičnom sudu. Ili ako je zločin počinjen na teritoriji jedne zemlje koja je potpisala ovaj protokol. Takav slučaj je bio kod Konga, Ugande, i kod Centralnoafričke Republike. U protivnom neophodno je ovlašćenje od strane Saveta bezbednosti UN-a, kao u slučaju Darfura u Istočnom Sudanu.

Trenutno se bavi afričkim slučajevima

Četiri su slučaja, sa kojima se upravo bavi Medjunarodni krivični sud u Hagu, i sva četiri se odnose na Afriku. Da li je reč o slučaju?

Bliski istok ili Irak su izvan carstva glavnog tužioca Okampa: Jer ni pogodjene zemlje ni SAD nisu zemlje članice ove visoke pravne institucije, ali jeste 105 zemalja iz Evrope, Južne Amerike i Afrike.

Kongo je bio prvi slučaj koji je preuzeo Medjunarodni krivični sud. Prvi proces vodjen je protiv kongoanskog vodje milicije Tomasa Lubange Diloa. Prošle godine u oktobru u Hag je izručen i drugi Kongoanac Germain Katanga.

Aktuelni sukobi otežavaju istragu

Samo ovi uspesi nisu dovoljni. Veliki problem Medjunarodnog krivičnog suda je u tome što on ne poseduje svoju policiju i uvek je upućen na pomoć vlada ili medjunarodnih mirovnih trupa. Vrhovni sudija Filip Kirš drugi problem vidi u istrazi: "Ovaj sud radi u daleko težim uslovima od drugih sudova. Pre svega jer je zaokupljen sa zločinima i sukobima koji još traju."

Problema ima više. U pozadini još uvek lebdi svadja sa protivnicima Krivičnog suda, pre svega sa SAD. Predsednik Džordž Buš nije prihvatio ratifikaciju protokola o osnivanju, pre svega zbog strahovanja da bi takodje Amerikanci mogli biti izvedeni pred ovaj sud. Takodje Kina, Rusija i Indija nisu ratifikovale sporazum, tako da na listi nedostaju najveće i najvažnije zemlje.

Pravda doprinosi miru

Glavni tužilac Okampo polaže nadu u dejstvo ovog suda: "Trajni mir traži pravdu. Ako je nema ponovo će izbiti konflikti. Ja smatram da je pravda naš doprinos miru: Sud pokazuje da može pomoći u primeni prava u svetu".