1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kosovo i Južna Osetija: Sličnosti i razlike

Silke Balveg12. avgust 2008.

Da li je Južna Osetija 1992. mogla da se otcepi od Gruzije? Da li je to u skladu s međunarodnim pravom prema kojem svaki narod ima pravo na samoopredeljenje? Nemački stručnjaci za međunarodno pravo ocenju da nije.

https://p.dw.com/p/EvVQ
Predsednik nepriznate Južne Osetije Eduard Kokojti
Predsednik nepriznate Južne Osetije Eduard KokojtiFoto: AP

Sve i ako bi Južni Oseti bili međunarodno priznati kao narod, što bi im dalo pravo na samoopredeljenje, to još uvek ni izdaleka ne znači pravo na otcepljenje, smatra ekspert za međunarodno pravo Andreas Cimerman sa Univerziteta u Kilu.

"Samoopredeljenje ne znači pravo na secesiju, već pravo da se traži autonomija, manjinska prava i slično. To može da preraste u pravo na secesiju samo onda ako smo suočeni sa ubijanjem naroda, dakle samo ukoliko su prekršena osnovna ljudska prava“, kaže Cimerman. On dodaje da se sa takvom pozadinom može tvrditi da je Kosovo 1998. godine imalo pravo na otcepljenje.

"U Južnoj Osetiji i Abhaziji situacija nije takva. Te regije su, pravno gledano, delovi države Gruzije i ta činjenica dozvoljava Tbilisiju da na svojoj teritoriji sprovodi suverenu vlast“, precizira Cimerman.

Južnoj Osetiji nedostaje međunarodno priznanje

Drugim rečima, prema međunarodnom pravu Gruzija ne mora da dozvoli odvajanje pojedinih regiona. Situacija bi, smatra nemački stručnjak, bila drugačija da je Južna Osetija država. Onda bi važilo pravo koje reguliše odnose između dveju zemalja i Gruzija ne bi smela da upotrebi silu. Takav je, na primer, odnos između Kine i Tajvana, ali Južna Osetija daleko je od toga da pravno ima status države, objašnjava Cimerman.

Strane u sukobu: premijer Rusije Vladimir Putin i predsednik Gruzije Mihail Sakašvili
Strane u sukobu: premijer Rusije Vladimir Putin i predsednik Gruzije Mihail SakašviliFoto: picture-alliance / dpa/Grafik/DW

"Južnoj Osetiji nedostaje priznanje trećih zemalja, nedostaje joj uspostava sopstvenog državnog aparata u okviru državne teritorije, što je oduvek i bilo predmet spora između Gruzije i Južne Osetije. To je siva zona, ali nije država“, zaključuje Andreas Cimerman sa Univerziteta u Kilu.

Mandat Rusije ne podrazumeva vojnu akciju

Gruzija ipak ne sme da sprovodi nasilje nad civilima u pobunjenom regionu. Ekscesi poput onog prošle nedelje predstavljaju jasan prekršaj ratnog prava. To se odnosi i na rusku stranu. Stručnjak za Zajednicu nezavisnih država Uve Talbah iz berlinske fondacije "Nauka i politika“ smatra da pozivanje na bilo kakvo pravo ne dopušta Rusiji vojni prodor u Gruziju.

Uve Halbah, stručnjak za međunarodno pravo
Uve Halbah, stručnjak za međunarodno pravoFoto: SWP

"Rusija se poziva na to da je poslala mirovne trupe u Južnu Osetiju i Abhaziju kao reakciju na gruzijske provokacije. Činjenica jeste da Rusija ima mandat za očuvanje mira u tom regionu, ali vojna akcija koju ona upravo sprovodi protiv Gruzije, daleko je otišla izvan okvira očuvanja mira. To je kažnjavanje Tbilisija vojnim sredstvima, širenje ratnih mera na Gruziju i jasna povreda međunarodnog prava“, smatra Talbah.