1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kosovo kao izgovor

pripremila Ivana Ivanović22. avgust 2008.

Da li Rusija koristi NATO intervenciju na Kosovu 1999. kao izgovor za vojnu akciju u Gruziji, kada bi mogli da budu poznati uzroci nesreće u Madridu i situacija u nemačkom školstvu, to su teme današnjih nemačkih listova.

https://p.dw.com/p/F2js
Bombardovanje Srbije tokom NATO intervencije 1999. godine
Bombardovanje Srbije tokom NATO intervencije 1999. godineFoto: AP

Frankfurter algemajne cajtung na naslovnoj strani piše: „Izgovor Kosovo". Optužbe Rusije na račun Gruzije zvuče poznato. Etničko čišćenje, masakr nad Rusima u Južnoj Osetiji. Nije li pre devet godina time obrazložena tzv. „humanitarna intervencija“ NATO-a na Kosovu, vazdušni napad za sprečavanje genocida nad Albancima i bombardovanje Beograda?

Sličnosti u opravdavanju vojnih akcija na Kosovu i na Kavkazu zaista su neverovatne. Ali postoje i razlike, komentariše Frankfurter algemajne cajtung. Onaj ko danas rat na Kosovu uzima kao dokaz za to da su države imale pravo da iz humanitarnih razloga i bez ovlašćenja Saveta bezbednosti UN umarširaju u druge zemlje, zanemaruje okolnosti koje su dovele do intervencije Balkanu, baš kao i njene posledice.

NATO je isticao da je takva akcija bila poseban slučaj. Da nije bilo reči samo o manjim prekršajima, potvrdio je i tadašnji generalni sekretar UN Kofi Anan, koji je rekao: “Vidim taman oblak genocida.”

Već tada se moglo naslutiti da će ta intervencija drugima lako poslužiti kao izgovor da se vojnom intervencijom zaštite ugrožene manjine u svetu ili sprovedu drugi interesi. Nesumnjivo, NATO mora da stoji iza svoje akcije, ali ne može biti govora da se takve “humanitarne intervencije” sada priznaju svuda u svetu.

Ne samo Rusija, već i Kina i Indija su tadašnju intervenciju NATO-a videle kao povredu međunarodnog prava. A nekoliko ranijih slučajeva svakako stvaraju "tanak led" kao osnovu za intervenciju, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Dugo traganje za uzrocima nesreće u Madridu

“Pitanja posle pakla” piše Zidojče cajtung posle nesreće na madridskom aeorodromu. Želja za brzim i jednostavnim odgovorom na pitanje šta je uzrok katasrofe u Madridu, jeste razumljiva, međutim najčešće su prva objašnjenja pogrešna.

Minut ćutanja za žrtve najteže avionske nesreće u Španiji u poslednjih 25 godina
Minut ćutanja za žrtve najteže avionske nesreće u Španiji u poslednjih 25 godinaFoto: picture-alliance / dpa

Pravi razlozi često se mogu utvrditi tek posle višegodišnje detaljne istrage. Ponekad rodbina žrtava mora da se pomiri s tim da nikada neće saznati razlog nesreće. I u slučaju Spenera još se ništa ne zna.

Ipak, onaj ko leti trebalo bi da bude zna: Avion je, pored voza, najbezbednije prevozno sredstvo. Međutim, i pored tehničkog progresa, nesreće će se dešavati jer ljudi prave greška, a i tehnika ponekad zakaže. To se odnosi na sve aviokompanije. Letenje je sve bezbednije u Evropi i Severnoj Americi, dok je u Africi rizik, statistički gledano, šest puta veći, zaključuje na kraju Zidojče cajtung.

Nemačkoj nedostaju vaspitači u vrtićima

Nemačka kancelarka Angela Merkel nastavlja posetu obdaništima, školama i univerzitetima. Zidojče cajtung piše da je put do “obrazovane republike” veoma dugačak. Iako je na primer porastao broj trogodišnjaka u obdaništima i država planira dalju izgradnju vrtića, biće potrebno još 80.000 kvalifikovanih radnika. Njih nema dovoljno jer Nemačka predškolsku pedagogiju nije razvila ni kao profesiju niti kao disciplinu.

Viktor, Filip i Lujza, igraju se u vrtiću "Akvarijum" u Erfurtu
Viktor, Filip i Lujza, igraju se u vrtiću "Akvarijum" u ErfurtuFoto: AP

Posebno je deci stranaca težak prelazak iz obdaništa u školu i zato će se insistirati na ranom učenju nemačkog jezika. A koliko će se vaspitači snaći u tome, pitanje je, s obzirom na to da nisu školovani za rad sa decom i roditeljima stranog porekla.