1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kosovski Srbi saterali Beograd u škripac

20. oktobar 2011.

„Umesto očekivanog kompromisa oko barikada na severu Kosova, Srbi su odjednom izneli maksimalne zahteve i prkose EU, Kforu pa i ’majci Srbiji’. Centralna tačka odluka u opštini Zubin Potok jeste raskid sa EU.“

https://p.dw.com/p/12vgW
Posle neuspešnih pregovora, Kfor počeo da uklanja barikade na severu Kosova
Posle neuspešnih pregovora, Kfor počeo da uklanja barikadeFoto: dapd

„Umesto očekivanog kompromisa oko barikada na severu Kosova, Srbi su odjednom izneli maksimalne zahteve i prkose Evropskoj uniji, Kforu pa i „majci Srbiji“, piše internet-portal Jurop onlajn magazin: „Centralna tačka odluka u opštini Zubin Potok jeste raskid sa Evropskom unijom. Kosovski Srbi zahtevaju da se prekinu pregovori između Srbije i Kosova u kojima posreduje Brisel. Oni smatraju da ne treba sprovoditi ionako mršave rezultate tih pregovora, kao i da dosad najveća misija EU u inostranstvu, Euleks, treba da se povuče.

Kao sledeće, predstavnici četiri pobunjene opštine su potkačili Kfor. Iako Kfor traži uklanjanje barikada, Srbi su spremni da učine samo minimalni ustupak – da bi bilo obezbeđeno snabdevanje vojnika. Posle toga vojnici Kfora bi smeli da samo povremeno prolaze kroz blokade, što u prevodu znači: Srbi treba da kontrolišu Kfor. Naposletku, na red je došla i „majka Srbija“, koja je preživljavanje sunarodnika na Kosovu omogućila sa više stotina miliona evra godišnje. Od Srbije traže da obustavi dosadašnju saradnju sa EU kada je reč o Kosovu - dosadašnji srpski pregovarači su proglašeni nesposobnim – kao i da vrati policiju i vojsku na sever Kosova.

Sa ovim zahtevima, neumoljivi kosovski Srbi saterali su Beograd u škripac. Šefovi država i vlada EU nameravaju da 9. decembra definitivno odluče da li će Srbija dobiti status kandidata. To, prema navodima nemačke kancelarke Angele Merkel, umnogome zavisi od toga hoće li se Beograd povući sa severa Kosova, i hoće li Srbi sa tog područja da pokažu spremnost za saradnju sa vladom u Prištini. Mnogi domaći komentatori su već upozorili da bi beogradska parola „I Kosovo i Evropska unija“ na kraju mogla da se pretvori u zaključak „ni Kosovo ni Evropska unija“. Situaciju otežavaju parlamentarni izbori koji će biti održani na proleće. Nijedna stranka ne sme da pokaže popustljivost kada je reč o Kosovu, iako mnogi stručnjaci upozoravaju da je „Kosovo davno izgubljeno“.

Merkel u avgustu poručila Tadiću: odluka o status kandidata umnogome zavisi od toga hoće li se Beograd povući sa severa Kosova
Merkel u avgustu poručila Tadiću: odluka o statusu kandidata umnogome zavisi od toga hoće li se Beograd povući sa severa KosovaFoto: picture-alliance/dpa

Minhenski dnevnik Zidojče cajtung piše da „Ekstremisti na severu Kosova izazivaju NATO“. „Najnovija čarobna reč glasi: razgraničenje. To treba razumeti kao priključenje srpskih područja na severu Kosova Srbiji i eksteritorijalni status sa srpske opštine i manastire na preostaloj teritoriji Kosova. […] Srbiju angažovanje oko Kosova skupo košta. Prema jednoj studiji beogradskog Centra za praktičnu politiku, država je od kraja rata pre dvanaest godina do danas pružila ilegalnoj srpskoj upravi na Kosovu finansijsku pomoć od oko šest milijardi evra. Drugim rečima: svaki od osam miliona stanovnika Srbije svake sekunde plaća 16 evra za očuvanje Kosova.“

Politika u Grčkoj potpuno uzdrmana

Mnogo komentara se bavi finansijskom krizom i štrajkovima u Grčkoj. List Noje osnabriker cajtung (Osnabrik) smatra da je „politika u helenskoj republici potpuno uzdrmana. Dok se bi se drugde ljudi udružili u savez nacionalnog spasa, u Grčkoj je, kako izgleda, raskid između vlade i opozicije neizlečiv. Grčki ministri ne preteruju kada kažu ’mi smo sami’. 83 odsto Grka ne veruje svojoj vladi. Gotovo isto toliko njih nema poverenje ni u parlament koji je juče blokiran. Gnev ljudi na ulici je, međutim, i rezultat zabrinjavajuće svesti građana: to što su građani i preduzeća decenijama utajivali porez, kao da se to samo po sebi razume, i dovelo je Grčku do ove krize…“

Demonstracije u Atini prerasle u nasilje
Demonstracije u Atini prerasle u nasiljeFoto: dapd

Vestfalen-Blat (Bilefeld) i dalje je ljut na bankare: „Kada predsednik Evropske komisije Barozo drsko zatraži bolje opremanje banaka kapitalom kao i odricanje od bonusa i dividendi, normalno je zapitati se: odakle banke da dobiju kapital da bi se ’bolje opremile’? To će omogućiti različiti spasilački fondovi. A to znači – opet novac poreskih obveznika. To nije lepo. Poštenije bi bilo da par banaka plati rizik svoje pohlepe…“

Der noje tag (Vajden) konstatuje da „čoveku dođe da padne u nesvest kada čuje kolike su sume o kojima se u Berlinu i Evropskoj uniji priča iza zatvorenih vrata. Da li su poreski obveznici saznali samo pola istine, samo delić, ili će ga vrhovna vlast obrlatiti kojekakvim pričama i – pojesti? Ne samo koalicija Angele Merkel, već i opozicija bi trebalo da bez taktiziranja otvoreno saopšte gde se trenutno nalaze njihova zemlja i Evropa: na ivici ponora ili korak dalje…“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković