Kuda sa nuklearnim otpadom u Nemačkoj?

Potraga za krajnjim odlagalištem nuklearnog otpada u Nemačkoj dobija nov zamah. Nakon što je donesena odluka o prestanku korišćenja nuklearne energije, savez i pokrajine užurbano raspravljaju o visikoradioaktivnom otpadu. Potraga za najsigurnijim krajnjim odlagalištem kreće iz početka. Do sada je u Nemačkoj ispitan samo Gorleben, i to pre 35 godina.

Gorleben – politička odluka

Društva za zaštitu životne sredine, političari iz Stranke zelenih i socijaldemokrati (SPD) već duže vreme zahtevaju da se i druge lokacije ispitaju. Oni smatraju da Gorleben nije adekvatan i siguran kao krajnje odlagalište. Godine 2009. postalo je jasno da je savezna vlada Helmuta Kola u osamdesetim godinama vršila politički pritisak na stručnjake da Gorleben ocene kao najbolje rešenje.

Pokrajine se protive

Pojedine pokrajine, pre svega Bavarska i Baden-Virtemberg do sada su odbijali mogućnost da se kod njih traga za alternativnim odlagalištima nuklearnog otpada. Nakon smene vlasti u Baden-Virtembergu, u maju 2011. godine, stvari su se promenile. Premijer iz stranke Zelenih, Vinfrid Krečman nekoliko je puta pozivao da se širom zemlje sprovedu nova ispitivanja. Pritom nije isključio mogućnost i da krajnje odlagalište bude u njegovoj pokrajini.

„Zakon o krajnjem odlagalištu nuklearnog otpada“

Do leta 2012. godine, radna grupa sačinjena od predstavnika saveza i svih pokrajina trebalo bi da usvoji Zakon o krajnjem odlagalištu nuklearnog otpada. To je takođe ideja premijera Baden-Virtemberga- Krečmana. Zakonom bi trebalo da budu utvrđeni sigurnosni kriterijumi vezani za odlaganje otpada, kao i pitanje njegovog eventualnog premeštanja.

Prioriteti i problemi

Otvorenih pitanja je još uvek mnogo: dok se pojedini političari, poput Hansa-Hajnriha Sandera (FDP), ministra za zaštitu životne sredine Donje Saksonije zalažu da pristup nuklearnom otpadu bude moguć kao i njegovo eventualno premeštanje, drugi, poput Jirgena Tritina iz Stranke zelenih, pristup nuklearnom otpadu ocenjuju kao sigurnosni propust.

Jedan od razloga zašto potraga za krajnjim odlagalištem toliko dugo traje, su veliki tehnički i naučni problemi. Potrebno je naime pronaći mesto za skladištenje otpada koji će još milionima godina biti visoko-radioaktivan. Uz to, i dalje se vode oštre političke rasprave o korišćenju nuklearne energije, a beleži se i sve veći broj demonstracija.

Zahtevi iz Brisela

U međuvremenu, Savet ministara Evropske unije vrši sve veći pritisak na Nemačku i njene susede, da što pre reše pitanje krajnjeg odlaganja nuklearnog otpada. Savet ministara EU u julu 2011. je usvojio zakon, prema kojem su sve države Evropske unije, koje trenutno koriste nuklearnu energiju, obavezne da do 2015. godine predstave planove za izgradnju krajnjih odlagališta nuklearnog otpada.

Autori: Rahel Gesat / Boris Rabrenović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković