1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kurdi - koliko još dugo bez države?

27. septembar 2012.

Četrdeset miliona Kurda – to je jedna od najvećih etničkih grupa koje nemaju spstvenu državu. Najbliže samostalnosti su u Iraku – ali pomisao stvaranja nezavisnog Kurdistana nije draga baš ni jednoj zemlji u regionu.

https://p.dw.com/p/16GEm
Foto: picture-alliance/dpa

Još dok su se crtale granice novih zemalja nakon raspada Otomanskog carstva, Kurdi su se odjednom zatekli u čitavom nizu država. Njihovo područje na zapadu seže u Siriju, na severu duboko u Tursku, na Istoku zadiru u Iran, a praktično čitav severoistok Iraka je područje gde žive Kurdi.

Njihova sudbina odavno ih je naterala u izgnanstvo: mnogo ih je i u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. „Taj narod se već više od jednog veka bori za ostvarenje svoje vizije: slobode, pravde i prava na samoodređenje“, žali se Sarbast Permeni, bivši ministar u vladi Iraka. Mada je u Iraku njihova samostalnost najdalje odmakla, ali ni jedna zemlja regiona nije spremna da Kurdima pomogne da stvore svoju državu.

Izbori odgođeni zbog „problema“ s manjinama

Danas (27.9.) je tamo trebalo da se održe pokrajinski izbori, ali su odloženi zbog određenih problema sa izbornim zakonom. Naime, kako je objavila izborna komisija u Irbilu, taj zakon predviđa i zastupljenost nacionalnih manjina koje žive u tom kurdskom području u Iraku, pre svega kada je reč o hrišćanima. U poslednjem trenutku iskrsle su poteškoće zbog kojih su izbori morali da budu odloženi.

Turski ministar spoljnih poslova Davutoglu (levo) sa Masudom Barzanijem, predsednikom iračkog Kurdistana
Turski ministar spoljnih poslova Davutoglu (levo) sa Masudom Barzanijem, predsednikom iračkog KurdistanaFoto: Reuters

Ali oni će se održati, jer Kurdi tamo imaju praktično sve elemente koje čine pravu državu: sopstvenu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Ipak, to područje je još uvek deo Iraka – i zato takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Radi se pre svega o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima. Bagdad je do sada Kurdima ostavljao samo 17 odsto prihoda od tamošnje nafte. Mnogi Kurdi ne razumeju zašto bi uopšte delili bogatstvo svoje zemlje sa Bagdadom.

Turska trguje – i strahuje

Tim pre što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i ekonomski mnogo naprednije i stabilnije od ostalog dela Iraka. Tamo se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cveta – pre svega sa susednom Turskom. Ali i ta zemlja sa pomešanim osećanjima posmatra sve veću nezavisnost Kurda u Iraku.

S jedne strane, Turska nema ništa protiv poslova s delom Iraka u kojem se oseća ekonomski oporavak, ali s druge, Ankara strahuje da bi stvaranje nekakve nove države – Kurdistana podstaklo i Kurde u Turskoj da se priključe toj novoj državi. Podsetimo da je čak i kurdski jezik u Turskoj donedavno bio zabranjen, a borba Kurda za veću nezavisnost u Turskoj odnela je proteklih godina oko 35.000 života. Incidenti se događaju i dalje, a turske snage su već nekoliko puta napadale navodna uporišta kurdskih pobunjenika u Iraku.

Neminovni raspad Iraka

Kurdska zastava u Iraku
Kurdska zastava u IrakuFoto: AP

Autonomno područje Kurdistana trenutno ipak najviše zabrinjava Irak. Sadam Husein takođe je bio prisiljen da Kurdima dâ određenu autonomiju. Ali je isto tako brutalno, čak i uz pomoć bojnih otrova protiv civilnog stanovništva, ugušio svaku želju Kurda za sopstvenom državom. Nakon rata i svrgavanja diktatora, kurdski političar Sarbast Pamerni najavljuje da će ishod predstojećih regionalnih izbora biti to da će „nastati novi politički krajolik koji će odrediti budućnost čitavog Iraka“.

Upravo od toga Bagdad strahuje: da će se Irak raspasti na tri dela: na sever – koji će pripasti Kurdima, istok – koji bi preuzeli šijitski muslimani, a samo na zapadu, području Iraka gde gotovo da nema nafte, bi ostali drevni vlastodršci Iraka, sunitski muslimani.

I Masud Barazani, aktuelni predsednik vlade kurdske autonomne oblasti i vođa najsnažnije tamošnje stranke, Kurdske demokratske unije, otvoreno govori o otcepljenju, ako Bagdad i pomisli da krene putem diktature. Jedini uslov da Kurdi budu bar donekle zadovoljni postojećom autonomijom, objavio je taj kurdski političar, jeste da se sve političke stranke u Iraku strogo drže postojećeg ustava u toj zemlji koji i garantuje autonomiju područja na kojima žive Kurdi.

Autori: Fuad el Auvad / Anđelko Šubić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković