1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Let na sunčev pogon

18. maj 2011.

Najpoznatiji solarni avion na svetu, „Solar impuls“ koji je konstruisao Švajcarac Bertran Pikar, obavio je svoj prvi međunarodni let – uspešno.

https://p.dw.com/p/11Ihf
„Solar impuls“ iznad Evrope
„Solar impuls“ iznad EvropeFoto: Solar Impulse/Jean Revillard/Rezo.ch

Tagesšau.de:
„Letelicom je upravljao nemački inženjer Andre Bošberg, koji je uzleteo na švajcarskom vojnom aerodromu Pajern da bi 13 sati kasnije sleteo u Briselu. Da bi do ovog leta uopšte moglo da dođe, morao je da bude donet čitav niz međunarodnih dogovora koji se tiču vazdušnog saobraćaja.

’Solar impuls’ ima raspon krila od 64 metra a težak je samo 1,6 tona. Na krilima se nalaze solarne ćelije – njih ukupno 12.000. Ovaj avion je prošle godine već ušao u istoriju vazduhoplovstva, jer je bio prva letilica sa posadom koja je pokretana isključivo solarnom energijom, u vazduhu provela više od 24 sata. Pikarov tim ima planove i za 2012. – sa poboljšanom verzijom mašine namerava da obleti zemaljsku kuglu.

Stres-test za nemačke nuklearke

Tagescajtung onlajn:

Japanska nukelarka Fukušima
Japanska nukelarka FukušimaFoto: AP

„Posle nuklearne katastrofe u Fukušimi, nemačka vlada je odlučila da podvrgne 17 ovdašnjih nuklearki takozvanom stres-testu, odnosno, da ispita da li one mogu da izdrže razne izazove, pa između ostalog i pad ili namerno zaletanje aviona različitih veličina. Ministar za zaštitu životne sredine Norbert Retgen saopštio je da tri najstarije nuklearke ne bi mogle da podnesu udar manjih aviona, što drugim rečima znači da one verovatno neće više biti puštane u pogon. Ministar je preneo da, međutim, nijedna od nuklearnih elektrana ne bi podnela pad velikog putničkog aviona – u slučaju avionske nesreće ili terorističkog napada.

Specijalna komisija je, doduše, ispitala i koliko su nuklearke otporne na druge vrste neprijatnosti, na primer, na duže nestanke struje, zemljotrese, poplave i slične nedaće, i došla do zaključka da su ove elektrane zapravo robusnije i od japanskih. Ispada da je ključni faktor koji će odlučiti da li će i druge nuklearke osim tri najstarije moći i dalje da budu u pogonu – avionska katastrofa. Takvo pitanje, doduše, niko nije postavljao kada su one građene, a ono je bilo zapostavljeno i posle napada u SAD od 11. septembra 2001. Sada je na dnevnom redu nemačke vlade.“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković