1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Lični podaci više neće biti „samo lični“

4. jul 2009.

Nemački Zakon o zaštiti ličnih podataka datira još iz 1978. godine, vremena kada nije bilo modernih vidova povezivanja, interneta i mobilnih telefona. Reklamiranje je postale agresivnije pa se neke stvari moraju menjati.

https://p.dw.com/p/IgyU
Kako zaštiti podatke građane jedne države?
Kako zaštiti podatke građane jedne države?Foto: Bilderbox

Nakon što je bivši radnik jednog pozivnog centra prošle godine u Nemačkoj prosledio CD sa više hiljada imena, adresa i bankovnih računa i time izazvao neviđeni skandal, političari su obećali korekciju Zakona. Parlamentarci su u poslednjem zasedanju pred letnu pauzu izglasali novi Zakon, međutim, u Saveznoj centrali za zaštitu potrošača i dalje vlada skepsa.

Poručite li preko kataloga odelo za nešto korpulentnije građenog ukućanina, ubrzo ćete biti bombardovani reklamama novih čokolada ili ponudama novih proizvoda za mršavljenje. To omogućava takozvana ”priviligovana lista” koja firmama odobrava da dalje prosleđuje vaše podatke.

Nakon što su milioni ličnih podataka u Nemačkoj zahvaljujući modernoj tehnologiji dospeli i u ruke kriminalaca, ministar unutrašnjih poslova Volfgang Šojble je obećao:

”Napravićemo propise, kojima će prosleđivanje podataka ubuduće biti moguće samo uz izričitu saglasnost kupca. Priviligovane liste biće ukinute!”

Lobisti uticali na političku odluku

Na izjavu ministra, usledile su burne reakcije lobista industrije. Njihovo upozorenje da bi time bilo ukinuto na hiljade radnih mesta, bio je dovoljan argument za političare da promene svoju odluku. Kristijan Torun iz Savezne centrale za zaštitu potrošača objašnjava:

”Čest je slučaj da je saglasnost za korišćenje naših podataka u marketinške svrhe skrivena u tekstu. Potrošači nemaju mogućnost odlučivanja između dvije opcije, tipa: Želim ili ne želim da koristite moje podatke. I po novom Zakonu će ostati tako!”

Firme će i dalje prosleđivati podatke

Novi Zakon garantuje veću transparentnost podataka. Ukoliko firme budu koristile tuđe podatke, moraće ubuduće da navode svoje izvore. Firme su Zakonom istovremeno i obavezane da u slučaju povrede zaštite podataka, npr. prodajom firme trećem licu ili upadom hakera, po hitnom postupku obaveste javnost. Peter Šar, opunomoćenik Vlade za pitanja zaštite podataka, ukazuje i na negativnu stranu Zakona:

”Nezadovoljan sam činjenicom da nismo našli generalno rešenje u saglasnosti za prosleđivanje podataka.”

Svi oni koji poručuju stvari preko kataloga i dalje će u paketu primati propratne reklame, jer to i nakon korekcije Zakona, ostaje dozvoljeno. Dozvoljeno je i slanje reklama na poslovnu adresu, kao i reklamna pisma donatorskih organizacija.

autor: Selma Filipović

odg. urednik: N. Jakovljević