1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Liga šampiona fudbalskih prevaranata

21. mart 2011.

U Bohumu danas (21.3.) počinje suđenje glavnim figurama u najvećem skandalu u istoriji evropskog fudbala. Na optuženičkoj klupi, 16 meseci nakon hapšenja, naći će se Ante Šapina i petorica njegovih saradnika.

https://p.dw.com/p/RB2f
Ante Šapina (arhivski snimak)Foto: dapd

Bio je to očigledno kriminal u velikom stilu. Ante Šapina, nezvanični „kralj kladioničarske mafije“, i njegovi ortaci žonglirali su milionima evra, podmićivali igrače i sudije u pola Evrope. Bila je to, kako je ironično napisao jedan nemački komentator, „Liga šampiona fudbalskih prevaranata“.

Gotovo godinu i po dana nakon hapšenja, ta kriminalna organizacija izlazi pred lice pravde. U Bohumu na optuženičku klupu sedaju najuticajniji organizatori fudbalskih nameštaljki. Od šestorice optuženih, čak trojica su hrvatskog porekla.

Staatsanwaltschaft Bochum
Sud u Bohumu - poprište procesa članovima kladioničarske mafijeFoto: picture-alliance/dpa

Glavni lik ove priče je Ante Šapina (35). Najpoznatija fudbalska varalica u Nemačkoj i Evropi. Hrvat iz Berlina tokom boravka u pritvoru „ispovedio“ je svoje grehove nemačkim istražiocima. On je opširno objasnio način na koji je lično (ili u saradnji s drugim optuženicima, odnosno saučesnicima) pokušao da namesti rezultate ukupno 47 utakmica koje su predmet optužnice.

Ne radi se samo u utakmicama iz „sumnjivih liga“. Na spisku su susreti elitne Lige šampiona, utakmice kvalifikacija za odlazak na Svetsko prvenstvo 2010, mečevi Lige Evrope… Četvorica od ukupno šest optuženika proteklih 16 meseci proveli su iza rešetaka. Dvojica se brane sa slobode.

Veliko interesovanje javnosti

Proces u Bohumu intenzivno će pratiti Evropska fudbalska federacija (UEFA) i Nemački fudbalski savez (DFB). Interesovanje nemačke javnosti je veliko, akreditovano je 30-tak novinara iz svih relevantnijih medija u Saveznoj Republici.

Tokom suđenja nemačko pravosuđe moraće da se pozabavi fudbalskim ekipama iz čak 18 evropskih država. To su zemlje u kojima je operisala kladioničarska mafija. Jedna od utakmica koja posebno zanima pravne organe jeste kvalifikacioni susret za Svetsko prvenstvo 2010. između Lihtenštajna i Finske, odigran 9. septembra 2009.

Po saznanjima Nemačkog državnog tužilaštva, Šapina i drugovi su sa 30.000 evra „podmazali“ sudiju tog susreta. Zauzvrat je u drugom poluvremenu trebalo da padnu dva gola. Utakmica je okončana remijem (1:1), oba gola su postignuta - u drugom poluvremenu. Mafijaši su u kladionicama na rezultat te utakmice navodno uložili 365.000 evra. „Čista“ zarada iznosila je oko 220.000 evra.

Hajduk Split Haupttribüne
Tema suđenja biće i sporna utakmica Zadra i HajdukaFoto: DW

Kuriozitet predstavlja i pokušaj podmićivanja uoči utakmice Lige šampiona između mađarskog Debrecina i italijanske Fjorentine 20. oktobra 2009. U optužnici stoji da je golman mađarske ekipe trebalo da dobije 100.000 evra mita. Ali, kada su manipulatori u Beču hteli da predaju novac jednom posredniku, oni su saznali da je golman već podmićen. Od „nekog drugog“. Očigledno se radilo o konkurentima iz kladioničarskih mutnih voda. Debrecin je, uzgred, na kraju poražen rezultatom 3:4.

Šestorica optuženih - tri Hrvata

Osim Ante Šapine, na optuženičkoj klupi u Bohumu naći će se i Hrvati Marijo C. i Ivan P. (bivši košarkaš), vlasnik bordela Deniz C, vlasnik kladionice Dragan M. i Ramazan K.

Samom Šapini pojavljivanje pred sudom nije nikakva novost. Pre šest godina bio je osuđen zbog tadašnje afere oko nameštanja utakmica u Nemačkoj. Šapina je tada kažnjen sa dve godine i jedanaest meseci zatvora.

Od ukupno 47 utakmica koje su predmet optužnice protiv Šapine i ostalih, njih 17 je bilo na tapetu i tokom prvog suđenja članovima kladioničarske mafije u Bohumu. U tom predmetu optužena su četiri muškarca i suđenje se polako bliži kraju.

U 30 preostalih fudbalskih susreta manipulatori su, tvrdi Nemačko državno tužilaštvo, igračima i sudijama isplatili ukupno 550.000 evra mita.

Na nameštene utakmice u kladionicama (pre svega u Aziji) uplatili su ukupno 3,5 miliona evra, a „čist“ profit iznosio je oko 2,8 miliona evra. Da bi u Aziji uopšte mogli da ulažu poveće novčane svote, Šapina i ortaci su intenzivno sarađivali s jednim londonskim bukmejkerom i posrednicima koji su za njih novac uplaćivali pod drugim identitetom.

Nemački Hrvati i njihovi saradnici „obrnuli“ su ogroman novac preko Londona, u optužnici se spominje suma od neverovatnih 32 miliona evra između kraja 2008. i kraja 2009. godine.

Što se tiče utakmica iz Hrvatske, predmet suđenja je rezultat utakmice Zadra i Hajduka odigran u Hrvatskoj ligi 26.4.2009. Osim tog susreta, dosta mesta u optužnici dobile su i dve utakmice bosansko-hercegovačkih timova u Ligi Evrope. Radi se o Širokom Brijegu i sarajevskoj Slaviji.

Manipulacije i u Kanadi?

Flash-Galerie Fussballrückblick 2010
Optuženi Tuna A. (u sredini, s advokatima) na početku prvog suđenja u BohumuFoto: picture alliance / dpa

U Bohumu se prvi put raspravlja i o nameštaljkama u Austriji. Samo na utakmici drugoligaša Hartberga i Red Bul Juniorsa iz Salcburga kladioničarska mafija zaradila je oko 650.000 evra.

Konkretna sumnja nemačkih organa u tim i drugim slučajevima bazira se pre svega na informacijama do kojih se došlo prisluškivanjem telefonskih razgovora, odnosno na osnovu analize kladioničarskih listića.

I dok danas u Bohumu jedan proces protiv članova kladioničarske mafije tek počinje, onaj drugi se polako bliži kraju. Suđenje Niretinu G, Tuni A, Stevanu R. i Kristijanu S. počelo je u oktobru 2010, a prve presude očekuju se uoči Uskrsa.

Ante Šapina i Marijo C. odigrali su važnu ulogu i u tom procesu. Oni su svedočili o načinu „poslovanja“ mafijaške organizacije u kojoj su glavnu ulogu igrali - Hrvati. Oni se nisu ograničili samo na Evropu. Svoje mutne poslove proširili su i na druge kontinente. Na spisku (najverovatnije) nameštenih susreta nalazi se, naime, i jedna utakmica iz Kanade. Susret je odigran 12. septembra 2009. Sastali su se Trois Rivieres Attak i Toronto Croatia. Klub koji su 1956. osnovali hrvatski iseljenici.

Autor: Srećko Matić (sid/dpa)

Odgovorni urednik: Ivan Đerković