1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Loše stanje ljudskih prava u BiH

10. decembar 2011.

Na Međunarodni dan ljudskih prava, aktivisti u BiH ocenjuju da stanje ljudskih prava ne može biti zadovoljavajuće u državi sa Ustavom i zakonima koji diskriminišu i ne garantuju ostvarivanje ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/13QOy
Eine Mitarbeiterin von Amnesty International befestigt am Internationalen Tag der Menschenrechte am Dienstag, 10. Dezember 2002, in der Muenchener Innenstadt Verkehrsschilder mit dem Zeichen "Vorsicht Kinder", um auf die Situation von Kindern in Russland aufmerksam zu machen. Nach Angaben der Menschenrechts-Organisation wurden dort 2001 mehr als 1 Million Kinder und Jugendliche fuer geringe Straftaten verhaftet und teilweise misshandelt. (AP Photo/Uwe Lein)
Foto: AP

Ljudska prava u BiH trebalo bi da budu propisana Ustavom, međunarodnim ugovorima, konvencijama koje je država potpisala i zakonima. Međutim, nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava ocenjuju da Ustav i zakoni ove zemlje ne garantuju ostvarivanje ljudskih prava.

U BiH su ugrožena prava nacionalnih manjina da budu birani u institucije vlasti (slučaj „Sejdić i Finci protiv BiH“). Ustavom se proklamuje osiguranje „najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava“, ali Srbi iz Federacije kao i Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske (RS) ne mogu da se kandiduju za članove Predsedništva BiH.

Vlasti ugrožavaju prava nezaposlenih, penzionera...

Autor: Samir Huseinovic (DW_Korespodent) vom 13.10.2011. Titel: Konstituierende Sitzung der parlamentarischen Kommission zur Durchführung des Urteils im Fall Sejdic-Finci in Sarajevo. Es geht um die Verfassungsänderung, in der nicht nur Serben, Bosniaken und Kroaten in das Parlament oder Präsidium gewählt werden können Beschreibung: Jakob Finci: Über "die Anderen" entscheiden die Anderen
Jakob Finci - "Slučaj Finci i Sejdić" jedan je od jasnih primera kršenja ljudskih prava u BiHFoto: DW

„Stanje ljudskih prava u BiH pogoršano je u odnosu na prethodnu godinu, a uzroci su, između ostalog, nepostojanje vlasti na nivou BiH i neusaglašavanje zakonskih propisa sa standardima Evropske unije“, kaže za Dojče vele predsednica Helsinškog komiteta (HK) za ljudska prava u BiH Vera Jovanović.

Prema analizama HK-a, neodgovoran odnos vlasti pogoršao je stanje ljudskih prava u oblasti socijalne zaštite, a posebno su ugrožena prava nezaposlenih, penzionera, invalida i izbeglica, odnosno povratnika. Pored toga, u BiH je prisutna i diskriminacija u skoro svim segmentima života.

Diskriminacija pri zapošljavanju

„Diskriminacija u ovoj zemlji izražena je pri zapošljavanju, dodjeli donacija povratničkoj populaciji te rješavanju imovinskih prava, kako konstitutivnih naroda tako i nacionalnih manjina. Posebno je težak položaj nacionalnih manjina“, kaže predsjednica HK-a Vera Jovanović.

„Mnogi od zakona koje je donijela Republika Srpska (RS) do sada su bili, ili su trebali biti, u isključivoj nadležnosti BiH, što ukazuje na činjenicu da RS pravi zakonski okvir za samostalno funkcioniranje, što također može ugroziti stanje ljudskih prava u BiH“, upozorava predsjednica HK-a Vera Jovanović.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska prava i izbeglice BiH saopštilo je da je u poslednjih deset godina obradilo više od 5.700 predmeta koji se odnose na žalbe pojedinaca ili grupa građana na različite vrste povreda ljudskih prava, a najviše žalbi odnosi se na oblasti socijalnog ili radnog prava.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: I. Ivanović