1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Makedonske srednje škole „u stečaju“

9. avgust 2009.

Skoro polovina (44 od 92) srednjih škola u Makedoniji nije položila maturu. Prosek ocena na ispitu bio je ispod dvojke. Ministar je iznenađen i najavljuje oštre mere. Odgovorni i nastavnici i roditelji i đaci...

https://p.dw.com/p/J6SH
Makedonski srednjoškolci više zainteresovani za ocene nego za znanje
Makedonski srednjoškolci više zainteresovani za ocene nego za znanjeFoto: dpa

Stereotip o tome da Makedonija ima odličan obrazovni sistem polako se rasprskava kao mehur od sapunice. Dobro je neko nedavno rekao: Da su srednje škole firme, sa ovako očajnim rezultatima već je trebalo da se za njih otvori stečajni postupak.

Poražava i podatak da je prosečna ocena na maturi u samo tri državne škole četvorka. Najbolji prosek ima skopska gimnazija „Rade Jovčevski Korčagin“ sa prosečnom ocenom 4,12, zatim gimnazija „Orce Nikolov“ takođe iz Skoplja, pa bitoljska srednja muzička škola. Istovremeno, veliki broj škola provuklo se sa dvojkom „na staklenim nogama“.

Saopštavajući rezultate, ministar za obrazovanje i nauku Nikola Todorov izrazio je svoje iznenađenje i nezadovoljstvo i najavio aktivne mere za poboljšanje kvaliteta nastave, ocenjivanja i obrazovnog procesa u celini.

„Ni u kom slučaju ne smemo da dozvolimo da broj škola sa najslabijim rezultatima bude veći od broja uspešnih škola“, rekao je ministar Todorov.

Univerzitetski profesor Nenad Novkovski, inače bivši ministar obrazovanja smatra da su uzroci tako frapantno niskih ocena nepoštovanje ili nedostatak standarda za realno ocenjivanje, preobimni i zastareli programi, neodgovorni nastavnici, loša upisna politika, nepripremljenost učenika i površne reforme obrazovanja.

Redovna kontrola škola i redovno učenje

Direktorka gimnazije „Nikola Karev“ Gorica Ilioska, inače predsednica Udruženja direktora srednjih škola, smatra da su za tako sramne rezultate krivi i odrasli – pre svih nastavnici i roditelji, ali i deca, koja se suviše nonšalantno odnose prema nastavi, uče kampanjski i opterećena su ocenama, a ne sticanjem realnog znanja.

„Priznali mi to ili ne, loše ocene su odraz našeg rada i celokupne posvećenosti nastavnom procesu. Ti rezultati su slika četvorogodišnje edukacije učenika, a ne samo jedne godine. Varamo se ako mislimo da će intenzivne pripreme za maturu nadoknaditi propušteno“, kaže Ilioska i dodaje da bi rešenje problema bilo redovna kontrola i redovno učenje.

Ilioska navodi da ne može učenik sa 150 ili 200 izostanaka da ima sve petice ili da se sa mesec dana učenja pred kraj školske godine nadoknadi celokupan propušteni program tokom godine. Problem je i u nastavnicima koji na vreme ne ispituju i ne daju ocene, ali i na onima koji podležu pritiscima roditelja i svojih kolega i popravljaju ocene đaka pred kraj školske godine.

Autor: Saško Dimevski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković