1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Milijarde za Tunis i Egipat

28. maj 2011.

Industrijski najrazvijenije zemlje sveta (G8) odlučile su na samitu u Francuskoj da milijardama pomognu razvoj demokratija u severnoj Africi. Pritisku na Libiju pridružila se i Rusija.

https://p.dw.com/p/11Pnt
Susret G8 u FrancuskojFoto: AP

Na samitu G8 u Dovilu, u Francuskoj, odlučeno je da Tunis i Egipat do 2013. godine dobiju ukupno 14 milijardi evra pomoći. Pored toga stići će i finansijska pomoć u okviru bilateralne saradnje, plus ona iz fondova EU. Deo pomoći dolaziće preko Istočnoevropske banke, koja će svoje težište promeniti i u svoj program uključiti i Severnu Afriku. Nemačka kancelarka Angela Merkel je ta koja traži da se pružanje pomoći ubrza:

„Mislim da se sada radi o tome da se pomoć pruži konkretno i što brže. Potrebne su nam nove efikasne strukture, i to i unutar EU, nešto kao task fors. Pogotovu Tunis već ima jasan ekonomski plan, i mi bi trebalo da se što pre uključimo kako bi on mogao da se i ostvari.“

Evropa to radi iz sopstvenih interesa. Veliki je strah od ogromnog priliva izbeglica, ukoliko se Severna Afrika uskoro ne stabilizuje.

Problem Libije – Rusija kao posrednik

Sjedinjene Države rešene su da "završe posao" u Libiji, rekao je predsednik SAD Barak Obama posle razgovora sa svojim francuskim kolegom Nikolom Sarkozijem na margini samita G8, u Dovilu.

U završnoj deklaraciji G8, navodi se da je libijski vođa Muamar Gadafi "izgubio svaki legitimitet" i da "treba da ode". "Jasno je da Gadafi i njegov režim nastavljaju da čine ozbiljne zločine nad libijskim narodom. Gadafi je izgubio svaki legitimitet. On treba da ode“.

Tu deklaraciju potpsila je i Rusija koaj je saopštila je da su Sarkozi i predsednik SAD Barak Obama zatražili od Medvedeva da posreduje u rešavanju libijske krize.

Flash-Galerie G8-Gipfel
Foto: AP

Rusija je bila uzdržana prilikom izglasavanja Rezolucije 1973 Saveta bezbednosti UN kojom je odobreno bombardovanje Libije, i do sada je odbijala da podrži pozive zapadnih zemalja za odlazak Gadafija sa
vlasti.

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev je u Dovilu svojim zapadnim partnerima ulogu posrednika u rešavanju libijske krize i najavio da će poslati specijalnog izaslanika Kremlja u Bengazi. On je na konferenciji za novinare rekao da će ruski izaslanik za Afriku Mihail Margelov otputovati "vrlo uskoro" u uporište libijske opozicije.

"Mislim da je dobro da prvo počne sa Bengazijem. Kada je reč o Tripoliju, tamo je situacija mnogo teža. Nadam se, međutim, da ćemo imati prilike da razgovaramo sa obe strane, kako sa novom političkom snagom koju predstavljaju pobunjenici tako i sa predstavnicima starog režima", rekao je ruski predsednik.

Istovremeno, francuski predsednik Nikola Sarkozi rekao je da je Zapadu potrebna pomoć ruskog predsednika za Libiju, ali nije potvrdio da je rusko posredovanje i zatraženo.

Savet bezbednosti UN doneo je 17. marta rezoluciju kojom se odobrava upotreba svih neophodnih mera da bi se zaštitili civili od napada trupa Moamera Gadafija, što je značilo odobravanje međunarodne intervencije u toj zemlji. Kasnije je NATO preuzeo vojnu komandu nad tom operacijom.

Egipat otvorio granicu prema Gazi

Egipatske vlasti su danas (28.5.) prvi put od 2007. godine, otvorile granični prelaz Rafa, jedine tačke koja Gazu ne povezuje sa Izraelom. Prvi autobus pun putnika stigao je jutros s teritorije naseljene Palestincima u Egipat, a na graničnom terminalu ulazak u tu severnoafričku zemlju čeka oko 400 stanovnika Gaze. Granica će biti otvorena od 9 do 21 sat, svakog dana osim petka i tokom državnih praznika.

Na taj način će Palestinci biti u mogućnosti da putuju preko Rafe, jedine tačke koja Gazu ne povezuje s Izraelom, pošto je prethodno 2007. godine blokada bila pooštrena.

Najavljeno je da će viza biti oslobođene žene svih godina i muškarci koji imaju manje od 18 ili više od 40 godina, kao i Palestinci koji bi u Egipat došli na studiranje, ukoliko imaju potvrdu da će se školovati na egipatskom univerzitetu.

Izrael je, u reagovanju na odluku egipatskih vlasti, saopštio da je zabrinut jer bi otvaranje prelaza moglo da omogući "prolaz teroristima". Granica je od juna 2006. godine uglavnom bila zatvorena, pošto je Izrael uveo jaku blokadu pojasa Gaze jer su snage Hamasa uhvatile izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Blokada je godinu dana kasnije, kada je Hamas preuzeo kontrolu nad teritorijom, znatno pooštrena. Ujedinjene nacije nazvale su blokadu graničnog prelaza nezakonitom i više puta pozivale na njeno ukidanje.

Autori: Kristof Hazelbah, Dijana Roščić (dpa/beta)
Odg. urednik: Jakov Leon