1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Mladić u Hagu do kraja godine"

Štampu prelistao Saša Bojić15. oktobar 2007.

Nedeljnik «Špigel» u današnjem broju je objavio intervju sa glavnom tužiteljkom Haškog tribunala Karlom Del Ponte. Prema tom intervjuu, Del Ponteova je 80 odsto sigurna da će Ratko Mladić otići u Hag do kraja ove godine.

https://p.dw.com/p/Br1L
Glavna tužiteljka haškog tribunala Karla Del PonteFoto: AP

Ponedeljkom izlazi i nedeljnik «Špigel» a u današnjem broju objavio je intervju sa glavnom tužiteljkom Haškog tribunala Karlom Del Ponte. Prema tom intervjuu, Del Ponteova je 80 odsto sigurna da će Ratko Mladić otići u Hag do kraja ove godine, možda čak i narednih nedelja. Trenutno u Srbiji oko izručenja postoje problemi između vojne i civilne tajne službe. Ako i posle kraja 2008. Mladić i Karadžić još budu na slobodi, Savet bezbednosti bi morao da odluči da Tribunal nastavi sa radom u redukovanom sastavu. Što se tiče knjige bivše portparolke Del Ponteove, Florans Artman, gde autorka tvrdi da je Tribunal osnovan da ne bi funkcionisao, Del Ponte odgovara da je to interpretacija Florans Artman a da će ona svoju verziju objaviti u svojoj sopstvenoj knjizi, koja izlazi sledeće godine. O tome da je Radovan Karadžić zaštićen na osnovi dogovora sa Ričardom Holbrukom, ona kaže da ima indicije, ali ne i čvrste dokaze. Bila je besna kada je umro Slobodan Milošević, zbog četiri godine napornog rada bez pravnog zadovoljenja. Smatra da je Milošević stajao iz svega i da da je bio saodgovoran za masakr uz Srebrenici, te da su Karadžić i Mladić dva do tri puta nedeljno išli kod Miloševića u Beograd. Da nije mogao Mladić tek tako jednog jutra da ustane i odluči da izvšri genocid. Ubistvo 8000 ljudi za četiri dana je moralo prethodno da se organizuje. Nažalost, optužnice Tribunala nisu mogle da promene čimnjenicu da više od polovine Srba slavi Karadžića i Mladića kao heroje. Kada je reč o suđenju Ramušu Haradinaju, reči Del Ponteove doslovce glase: «u tom procesu izmiču mi svedoci. Masivno im se preti. Albanci su tu gori od Srba» Del Ponteova dalje kaže da se nada da Haradinaj neće biti oslobođen, jer je, kako kaže, skroz-naskroz kriv, i da za to ima dokaze.

Hoće li Sesilija Sarkozi sada svojim sopstvenim putem poći? Veliki članak objavio je Zidojče cajtung o predsedniku i prvoj dami Francuske, jer izgleda da njihov brak više ne može da se spase. Tekst okružuje veliku fotografiju na kojoj se s leđa snimljeno vidi samo pognuto teme francuskog predsednika, a pored njega gospođa supruga, licem prema objektivu, ali zagledana u neku daljinu iza fotografa, pomalo škiljeći, kao da je mnogo zamišljena, ili kao da baš tačno zna koga traži pogledom, sve je to dvosmisleno u ovakvim situacijama, kada se ispostavlja da su i bogati i moćni ljudi samo ljudi, odnosno muškarci i žene između kojih hemija može da proradi, ali i da se ugasi. «Bila je», piše ovaj list, «jedna faza pretprošle godine, kada je rastanak već počeo da se nazire. Na pripremama za superkongres svog supruga, zagledala se Sesilija baš u stručnjaka za marketing. Kongres je bio veliki uspeh, Sarkozi je postao neprikosnoveni predsednički kandidat svoje stranke, ali Sesilija je otišla u Njujork sa marketinškim strategom Rišarom Atijasom. «Pari mač» je objavio fotografiju njih dvoje na naslovnoj strani, što je glavnog urednika koštalo radnog mesta, jer je vlasnik ovog časopisa prijatelj Sarkozija. U jednom televizijskom intervjuu tadašnji ministar unutrašnjih poslova Sarkozi rekao je: «Istina je jednostavna: kao i milioni francuskih parova, i mi imamo teškoća. Na pragu smo njihovog prevazilaženja». A on sam je za vreme Sesilijinog nestanka takođe potražio utehu kod druge. Kada su se ponovo našli, javno su slavili svoje pomirenje. Pozirali kao srećan par. Ali onda je došlo putovanje za Bugarsku»... pa: Sesilija nikada nije prihvatala tradicionalnu ulogu prve dame... pa: teško da će ona postati ikona poput Džeki Kenedi ili Dajana... i na kraju: «predsednikova ruka će uvek biti nad njom».

Inače, isti list donosi i informativni tekst o situaciji u Bosni i Hercegovini i neuspeloj reformi policije posle koje zemlja sve više tone u izolaciju. Svi prenose vesti o tome kako nemačke železnice polako izlaze u susret mašinovođama koje su štrajkovale, o čoveku koji je na jednoj priredbi nasred ulice napao nemačkog predsednika Horsta Kelera, pa se posle ispostavilo da je samo hteo nešto da ga zamoli, te je i pušten na slobodu isto popodne.