Mnogi se u Hrvatskoj boje ulaska u EU

Noje ciriher cajtung (NZZ) o skeptičnim građanima piše: Ugledan švajcarski list analizira "duboko uvreženi evroskepticizam" među stanovništvom Hrvatske, posebno među mladim ljudima (18-24 godine starosti). NZZ citira neke ankete koje pokazuju da ni u jednoj drugoj tranzicionoj zemlji od 2004. nije prisutno tako veliko nepoverenje prema Evropskoj uniji kao u Hrvatskoj. Nepoverenje, dodaje ovaj dnevnik, ima nekoliko razloga: frustrirajuće dug pregovarački proces, kritike zbog manjkave saradnje Zagreba sa Haškim sudom, spor oko slobodne ribarske zone i "epski" konflikt sa Slovenijom oko granice.

NZZ podseća da su mnogi građani Hrvatske ocenili "nepravednim" i odnos Brisela prema Hrvatskoj - u poređenju sa pregovorima nekih drugih članica (Rumunije ili Bugarske). NZZ piše: "Činjenica je da nijedna druga zemlja koja je posle 2004. postala članica EU-a, nije prošla tako zahtevan i dugotrajan proces kao Hrvatska."

Frankfurter algemajne cajtung o strahovima od EU navodi: "Pitanje preživljavanja", tako je FAZ naslovio članak kojim opisuje raspoloženje u Hrvatskoj uoči referenduma. Već u nadnaslovu čitaoci mogu da saznaju da se "mnogi u Hrvatskoj boje ulaska u Evropsku uniju". Novinar frankfurtskog lista posetio je jednu porodicu hrvatskih seljaka i kroz njihove brige opisuje i brige čitave zemlje. Šta će da bude sa hrvatskom zemljoradnjom posle ulaska u EU?

Hoće li propisi iz Brisela da "uguše" seoska imanja? Poljoprivrednici, zaključuje list, verovatno neće ni da učestvuju na referendumu. Podrška većine hrvatskih građana ipak se očekuje, dodaje FAZ. I to bez obzira na činjenicu da se među stanovništvom uopšte ne oseća euforija zbog ulaska u EU. Za razliku od Rumuna ili Bugara, podseća nemački list, većina Hrvata ne očekuje porast blagostanja ulaskom u Uniju.

FAZ. analizira i ekonomske probleme u Hrvatskoj. Privredni rast je niži nego kod potencijalnih članica EU-a iz susedstva, a tržišna konkurentnost slabašna, plate su kao u Češkoj, a produktivnost mala, zaključuje list. F.A.Z. se osvrće i na turističke potencijale: "Na području turizma Hrvatska nije dorasla konkurenciji iz Turske i Bugarske."

Zidojče cajtung (SZ) citira Miroslava Krležu: Dopisnik minhenskog lista iz Zagreba u svom članku objavljenom u petak (20.1.) piše kako zagovornici ulaska Hrvatske u Uniju u tom koraku vide "povratak Hrvatske u evropski kulturni krug, čiji je Hrvatska deo bila kao deo Austro-Ugarske monarhije do 1918." Novinar podseća da je posle 1918. Hrvatska pristala na ujedinjenje sa Srbijom, nakon čega je nastala "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca". Citiraju se i reči Miroslava Krleže o tome kako se "... naša austromađarska stvarnost pijano otkotrljala pod presto Karađorđevića, poput prazne flaše piva u smeće".

SZ napominje da je upravo to scenario, kojeg se pribojavaju protivnici ulaska u Uniju. Neki drugi se, dodaje minhenski list, boje da će hrvatski suverenitet biti žrtvovan za tzv. "Evroslaviju". SZ ipak zaključuje da zbog aktuelnih ekonomskih problema ne postoje alternative ulasku u Evropsku uniju.

Fajnenšel tajms Dojčland (FTD) najavljuje krizu brodogradilišta: Nemačko izdanje poslovnog dnevnika već je u svom izdanju od petka (20.1.) tematiziralo strahove hrvatskih građana od EU: "... mnogi Hrvati se boje da će kao mala zemlja da potonu unutar ogromne Unije i da će ponovo da izgube nezavisbnost izborenu pre 20 godina". FTD zaključuje da je " nejasno da li je ulazak Hrvatske u Uniju zaista bezrezervni blagoslov". Podseća se da je reformom zakonodavstva hrvatskim firmama omogućeno takmičenje na zajedničkom tržištu, ali i napominje da učešćem u toj utakmici samo raste pritisak na tržišne aktere.

Kao moguće gubitnike ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, FTD navodi pre svih hrvatska brodogradilišta. Ona moraju da se privatizuju, zahteva Evropska komisija. A privatizacija će, piše FTD, "koštati nekoliko stotina radnih mesta". Ovaj list zbog toga očekuje teške dane za privredu Rijeke.

faz/nzz/sz/ftd/sm