1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Moderno ropstvo u Evropskoj uniji

16. april 2013.

Procena je da 880.000 ljudi samo u EU živi u modernom ropstvu. prodaju. Oni se prisiljavaju na rad, kriminal, seksualnu eksploataciju, prodaju se njihovi organi. Brisel upozorava na izostanak reakcije zemalja članica.

https://p.dw.com/p/18GRL
Foto: picture-alliance/dpa

Brojka od 23.632 ljudi predstavlja broj zvanično identifikovanih ili onih za koje se pretpostavlja da su u periodu od 2008. do 2010. bili žrtve trgovine ljudima u Evropskoj uniji. Da je to samo „vrh ledenog brega“ upozorava Međunarodna organizacija rada i procenjuje da je u EU danas 880.000 ljudi prisiljeno na prinudni rad, uključujući i seksualnu eksploataciju. Zvanični podaci govore samo o pogoršanju situacije poslednjih godina – broj potvrđenih žrtava trgovine ljudima porastao je za 18 procenata, dok se broj osuđenih za takav zločin smanjuje.

„Teško je poverovati da 2013. godine u slobodnim i demokratskim evropskim zemljama ljudi mogu biti lišeni slobode, da se oni iskorišćavanju i da se njima trguje kao robom i da se tretiraju kao roblje“, upozorava komesarka za unutrašnja pitanja EU Cecilija Malmstrom i dodaje: „Međutim, u pitanju je tužna istina – u ovom trenutku muškarci, žene i deca se kupuju se zbog seksa i teških poslova u poljoprivredi, građevini, tekstilnoj industriji. Oni se prisiljavaju na brakove, rade kao posluga u domaćinstvima ili im se vade organi za dalju prodaju. Obično su najranjiviji ti koji postaju žrtve modernog ropstva.“

Komesarka za unutrašnja pitanja EU Cecilija Malmstrom
Komesarka za unutrašnja pitanja EU Cecilija MalmstromFoto: picture-alliance/dpa

Žrtava sve više, a optuženih sve manje

Uporedo sa pogoršanjem ekonomske krize, potražnja za prinudnom radnom snagom u Evropskoj uniji raste. Od deset identifikovanih žrtava sedam su žene, a 15 procenata deca. Većina identifikovanih „modernih robova“ u Evropskoj uniji dolaze iz samih zemalja članica (61 procenat) i to najčešće iz Bugarske i Rumunije. Van EU, najviše je žrtava trgovine ljudima iz Nigerije i Kine, dok u poslednje vreme raste broj onih koji dolaze iz Brazila, Rusije i Alžira. Njima se oduzimaju pasoši, a u najvećem broju slučajeva oni žive zaključani, pod stalnim pretnjama, a „puštaju se samo kada krenu na posao“. I dok broj žrtava rasta, smanjuju se brojke onih koji su osumnjičeni ili optuženi za trgovinu ljudima.

„U 2008, 1.534 osobe su osuđene zbog trgovine ljudima u Evropskoj uniji. Dve godine zatim, taj broj se smanjio za 200. Uprkos porastu broja žrtava, a smanjenu broja optuženih, samo nekoliko zemalja članica EU primenilo je jači zakonski okvir u cilju borbe protiv trgovine ljudima, koji smo svi podržali 2011. godine“, kaže Malmstrom.

Preko 20 miliona robova danas?

Brisel upozorava da je 6. april bio poslednji rok za primenu novih zakona u cilju borbe protiv trgovine ljudima u zemalja članicama. Na nacionalnom nivou zakone su, posle dve godine od donošenja dogovora, primenile samo Češka, Finska, Mađarska, Letonija, Poljska i Švedska. Zakonom je predviđeno da svi sudovi širom Evrope ovakva krivična dela tretiraju podjednako oštro, da se žrtvama obezbedi bolja zaštita, kao i bolja saradnja zemalja članica u prevenciji i istragama. Evropska komisija sada upozorava svoje članice da se neće libiti „neophodnih mera“, kako bi se evropska Direktiva protiv trgovine ljudima primenila na nacionalnim nivoima. Na svetskom nivou, procenjuje se da su 2012. godine skoro 21 milion ljudi, od kojih 5,5 miliona dece, bili predmet trgovine, prinudnog rada i seksualnog iskorišćavanja.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odgovorni urednik: Ivan Đerković