1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Moskva i Peking u borbi za centralnu Aziju

22. mart 2013.

Sirovine i energetska nalazišta čine centralnu Aziju važnim regionom za svetsku privredu. Susedi, Kina i Rusija, na tom području imaju zajedničke interese. Ali su ujedno i veliki konkurenti.

https://p.dw.com/p/182Od
Foto: picture-alliance/dpa

Odnos između Rusije i Kine obeležen je saradnjom, ali i konkurencijom. Zbog toga je prva zvanična poseta novog kineskog predsednika Si Đinpinga Moskvi (od 22. do 24. marta 2013.) i očekivana s napetošću. Pri sastancima kineskog predsednika s njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom i ostalim državnim zvaničnicima u Moskvi, pre svega je reč o bilateralno-političkim i ekonomskim pitanjima.

Često se govori o strateškom partnerstvu dveju zemalja. Ali rusko-kineska saradnja ne odvija se bez problema. Pre svega u energetskom sektoru uvek i iznova dolazi do različitih mišljenja. To se pre svega uočava kada je u pitanju centralna Azija, gde se te dve zemlje takmiče za moć i uticaj.

Takmičenje za sirovine i transportne puteve

Nemački stručnjak za centralnu Aziju Ginter Knabe ističe da Kina i Rusija na tom području nikada nisu bili prijatelji, a da će to još manje biti u budućnosti. „Imaju brojne zajedničke interese, privremeno i vremenski ograničeno. Ali imaju mnogo više tačaka u kojima su oštri konkurenti, možda čak i neprijatelji“, objašnjava Knabe.

Ginter Knabe: Rusija i Kina su oštri konkurenti u centralnoj Aziji, možda čak i neprijatelji
Ginter Knabe: Rusija i Kina su oštri konkurenti u centralnoj Aziji, možda čak i neprijatelji

Kina trenutno ima samo jedan interes, kaže on, a to je sopstveni privredni razvoj, koji bi trebalo da osigura i vladavinu Komunističke partije u toj zemlji. „Zato su Kini potrebne sirovine i energija, koje pokušava da obezbedi na svakom mestu i sa svim raspoloživim sredstvima“, ističe Knabe. On dodaje da je centralna Azija za Peking poput velike riznice pune sirovina i energetskih rezervi. Rusija, koja i sama poseduje brojne sirovine, s druge strane pokušava da izgradi svoj politički i vojni uticaj u tom regionu, kaže Knabe i objašnjava da Moskva, pritom, pre svega želi da održi kontrolu nad važnim transportnim putevima za svoje energente. Knabe je uveren da će se u tom regionu nadmetanje između Moskve i Pekinga zaoštriti.

Više trpe zapadne firme nego ruske

Andrej Grozin iz ruskog Instituta za zemlje Zajednice Nezavisnih Država, odnosno zajednicu nekolicine bivših republika Sovjetskog saveza, ne vidi, međutim istaknute rivalitete između dveju zemalja. On ističe da kineski poslovni interesi ne stoje na putu ruskim interesima. Protekla decenija pokazala je da se privredna ekspanzija Kine u centralnoj Aziji odvijala na uštrb zapadnih, a ne ruskih preduzeća. Za razliku od kineskih, kaže Grozin, ruska preduzeća ne žele da crpe velike količine gasa iz Uzbekistana ili Turkmenistana. Rusija, naime, i sama raspolaže s dosta energenata, a i na području rudarstva, Moskva nema velike planove u centralnoj Aziji, poručuje Grozin.

On smatra da je kineski uticaj u tom regionu ograničen: „Peking bi najradije da ima provincije u centralnoj Aziji, koje bi Kinu snabdevale naftom, gasom i metalima. Ali kinesko rukovodstvo realistično gleda i na ruske interese, i interese zemalja centralne Azije.“ Grozin polazi od toga da će zemlje centralne Azije i dalje želeti da održavaju blisku saradnju sa Rusijom. Elite u centralnoj Aziji su doduše korumpirane, ali nikako ne bi želele da se degradiraju u nekakve kineske guvernere, kaže taj ruski stručnjak i dodaje da Peking ionako radije Moskvi prepušta odgovornost za to šta se politički, a i vojno događa u regionu.

Zajednički interesi po pitanju bezbednosti

Moskvi i Pekingu ipak najviše briga zadaje bezbednosna situacija na tom području koje se graniči sa Avganistanom. Obe zemlje polaze od toga da će uloga islamista, nakon povlačenja NATO, porasti, kaže nemački stručnjak za centralnu Aziju Ginter Knabe. Obema zemljama stalo je do toga da taj problem bude pod kontrolom, dodaje on.

Rusija i Kina sa zabrinutošću očekuju povlačenje NATO iz Avganistana
Rusija i Kina sa zabrinutošću očekuju povlačenje NATO iz AvganistanaFoto: picture-alliance/dpa

Knabe u tom regionu, međutim, vidi još jedan geopolitički faktor: SAD. Vašington se sve više okreće Aziji, i obrnuto, Kina se sve više usmerava prema Americi, kaže Knabe: „To znači da će rasti i konkurencija između SAD i Kine.“ Kina i Rusija bi mogle čak i da se podržavaju u zajedničkom nastupu protiv Amerikanaca, smatra Knabe.

Ruski stručnjak Andrej Grozin ipak ne veruje da će Kina jednostrano stati na stranu Rusije kao partnera. Ne može uopšte biti reči o tome da Peking sebe vidi u istom čamcu s Rusijom, kaže on. Grozin je uveren da Kinezi preferiraju formulu: „Kooperacija – kako sa Rusijom tako i sa SAD.“

Autori: Vitalij Volkov / Marina Martinović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković