1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Najstariji "astronomski računar"

Beta1. avgust 2008.

Najstariji "astronomski računar", tehnološko čudo antike - Antikitera mehanizam korišćen je između ostalog i za praćenje datuma Olimpijskih igara, saopštili su naučnici.

https://p.dw.com/p/EoUz
Ovako to može da izgleda danas. A kako je izgledao najstariji "astronomski računar"?
Ovako to može da izgleda danas. A kako je izgledao najstariji "astronomski računar"?Foto: dpa zb

Antikitera mehanizam, sadrži 30 bronzanih zupčanika sa oko 224 pretpostavljenih, rukom urezanih zubaca, navodi naučni časopis "Nejčer" (Nature). Oni koji su godinama proučavali ovu neobičnu drevnu napravu tvrde da je, u vreme nastanka, mehanizam bar za hiljadu godina napredniji od bilo koje sprave nastale u istom vremenu.

Umesto astronomskog, olimpijski ciklus

Stručnjaci iz Velike Britanije, Grčke i SAD otkrili su majušan natpis "Olimpija" na jednom od bronzanih zupčanika mehanizma, kao i nazive drugih igara u antičkoj Grčkoj. To ukazuje da su datumi Olimpijskih igara, koji imaju i religijsko značenje, takođe korišćeni kao značajna vremenska odrednica, izjavio je Janis Bitsakis, vođa tima ekperata. "Bili smo zapanjeni jer ovo nije, kako se do sada mislilo, astronomski ciklus, već Olimpijski, ciklus društevnih događaja", rekao je Bitsakis agenciji AP. To je verovatno logično, kaže on, jer "za praćenje jednostavnog četvorogodišnjeg astronomskog ciklusa, nije potreban tako složen mehanizam kao što je ovaj."

Koristeći trodimenzinalnu tomografsku mašinu sa rentgentskim zracima, naučnici sa britanskog univerziteta u Kardifu i univerzitata iz Atine i Soluna, snimili su skrivene slojeve mehanizma i otkrili nove slovne znakove urezane na delovima mehanizma. Tomografska mašina je omogućila naučnicima da zavire u unutrašnjost antičke naprave, zapravo u njegove delove, da bi razumeli veoma složenu mehaniku i pročitali hiljade minijaturnih grčkih natpisa koji su tamo urezani. "Natpisi su pisani na izuzetno tankim slojevima koji odgovaraju desetini milimetra, a slova su veličine jednog milimetra, tako da je za čitanje bio potreban izuzetan napor," kaže Bitsakis.

Veza sa grčkim matematičarem Arhimedom

Naučnici su otkrili da su nazivi meseci ugravirani na površinu mehanizma istovetni sa onim koji su korišćeni u korintskim kolonijama na Siciliji. To znači da možda postoji veza sa grčkim matematičarem Arhimedom, koji je tamo, kako se veruje, umro oko 212. godine p.n.e, skoro 100 godina pre nego što je mehanizam uopšte mogao biti napravljen. Arhimed iz Sirakuze, grčki fizičar, matematičar, filozof i izumitelj, dao je ključni doprinos razvoju antičke tehnologije. Međutim, nije sačuvan nijedan spis o Arhimedovim praktičnim izumima i mašinama. Prema Plutarhu, Arhimed nije pisao o svojim promalascima jer je o njima imao nisko mišljenje, iako su ga oni učinili slavnim. Arhimed je navodno istraživao upotrebu poluge i zupčanika za prenos i pojačavanje sila, a njemu se pripisuje i rečenica "Dajte mi polugu, pomeriću Zemlju". Legende govore da je Arhimed stvarao praktične mehanizme, ali vezu između njega i Antikitera možda će dokazati tek neka buduća naučna istraživanja.

Više od igračke

Tajna "najstarijeg kompjutera" na svetu skrivana je više od dva milenijuma. Navodno nastao na Rodosu, "Antikitera mehanizam" je ukrcan na rimsku galiju koja je oko 80. godine pre nove ere bila deo rimskog konvoja koji je sa ostrva Rodos prenosio grčke umetnine za potrebe trijumfalne parade u Rimu. Galija je potonula u Egejskom moru, a mehanizam je 2000 godina ležao na dubini od 42 metra. Početkom 1900. godine, grupa grčkih ronilaca, zatečenih olujom, otkrila je potonulu rimsku galiju u blizini ostrva Antikitera po kome je kasnije i mehanizam dobio ime. Grupa naučnika je 2006. godine objavila je da je otkrila njegovu zagonetku, i da je reč o mehanizmu koji je bio više od igračke. Ovaj mehanički "kompjuter", tvrde oni, služio je za praćenje pokreta nebeskih tela, pre svega Sunca, Meseca i planeta. Oni ukazuju da mu je svrha ista kao i kod modernog kompjutera - da poboljša sposobnosti čoveka da otkriva skrivene detalje u prirodi. Antički inženjeri dodavali su svojoj spravi zupčanike, zupce i diferencijale da bi se prilagodili ekscentričnosti zvezdanih putanja.

Ostaci ovog uređaja, koji se danas nalaze u Nacionalnom arheološkom muzeju Grčke, sastoje se od preko 80 specijalno "zamrznutih" fragmenata raspadajućeg materijala ukrašenog šifrovanim natpisima ispod sloja korodirajuće rđe. Do danas je otkriveno više od 70 delova bronzanog artefakta ukupne dužine 33, širine 17 i debljine devet santimetara, a mnogo istraživača je pokušalo da ga rekonstruiše, opiše i pre svega pronikne u tajnu njegovih zupčanika.