1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NATO je veliki izazov za Rusiju

20. maj 2009.

Nova ruska doktrina o bezbednosti stupila je na snagu sredinom maja – dokument ima 116 teza i do 2020. godine trebalo bi da predstavlja putokaz za unutrašnju i spoljnu politiku zemlje. Šta ona zapravo zaista predstavlja?

https://p.dw.com/p/Htoy
Rusija / NATO
Rusija / NATOFoto: AP GraphicsBank/DW

Zamenik direktora ruskog Saveta za spoljnu politiku i odbranu Dmitrij Suslov kaže:

„Najvažniji zadaci i najveće opasnosti za Rusiju su u njoj samoj. Zbog toga su neophodni modernizacija, izgradnja efikasnog sistema uprave, borba protiv korupcije“.

Prvi put u novijoj ruskoj istoriji bezbednosti zemlje nije definisana samo na osnovu spoljnih opasnosti i sopstvenih mogućnosti odbrane. To je i logično, smatra stručnjak za Rusiju u Nemačkom društvu za spoljnu politiku Aleksandar Rar:

„Unutrašnjopolitički izazovi danas su u Rusiji ponovo u prvom planu. To je i normalno, jer su odnosi sa Zapadom tokom poslednjih meseci, od kako je Obama stupio na dužnost, poboljšani“.

Opasnost i sve veći socijalni jaz

U doktrini nacionalna bezbednost Rusije definiše se prvenstveno u ekonomskim i socijalnim kategorijama. Kao relevantni činioci navode se privredni rast, zdravstvo, nauka, obrazovanje, kultura i kvalitet života. Pritom se kao ambiciozan cilj postavlja ulazak u svetski vrh i na ovim u Rusiji problematičnim područjima.

Kao pretnja nacionalnoj bezbednosti pominju se, pored ostalog, nezaposlenost, sve veći socijalni jaz, pad prirodnog priraštaja i rast cena.

U dokumentu se opširno govori i o sigurnom snabdevanju energijom. Moskva polazi od pretpostavke da će se u svetu zaoštriti borba za pristup izvorima energije – u Barencovom moru, oko Antarktika, u Kaspijskom basenu i u srednjoj Aziji.

Borba za izvore energije

Pošto se ne može isključiti ni pribegavanje sili u tom nadmetanju za izvore energije to predstavlja i dodatnu opasnost na granicama zemlje. Sopstvene rezerve sirovina pominju se kao sredstvo koje bi trebalo da približi Rusiju njenom cilju – ponovnom obezbeđivanju statusa supersile.

Prema mišljenju predsednika Fondacije „Petersburška politika“ Mihaila Vinogradova takve teze nisu u skladu sa razvojem u svetu:

„Niz tačaka strategije bezbednosti već je prevaziđen, pored ostalog i zaoštravanje borbe za energiju. Očigledno je da u vreme pada cena sirovina nema takvog zaoštravanja“.

A Aleksandar Rar smatra da dokumentu ne bi trebalo pridavati preterani značaj:

„Takve doktrine – odbrambene ili spoljnopolitičke – u Rusiji se relativno često objavljuju. Reč je o nekoj vrsti konkurentske borbe između različitih institucija – Saveta bezbednosti, predsednikove administracije, institucija bliskih Kremlju – koje objavljuju takve dokumente i nadaju se da će kasnije njihovi delovi biti realizovani“, kaže Rar.

Manje-više sve po starom

U najnovijoj doktrini bezbednosti kod analize klasičnih spoljnopolitičkih tema i bezbednosti sve je manje-više ostalo na starom. Azijsko-pacifičko područje sa Kinom za Moskvu praktično ne postoji. Spoljnopolitičku pretnju predstavljaju „uobičajeno sumnjivi“ – SAD i NATO, mada se poimenično ne pominju.

„Prema mom mišljenju u doktrini o bezbednosti ponavlja se sve što je i ranije bilo poznato. Rusija se protivi širenju NATO na istok. Zbog toga se oštro kritikuju pojedine zapadne zemlje, mada se ne pominju poimenično. Kina se uopšte ne pominje, mada će dugoročno postojati i kineska „opasnost“ ili „pretnja““, kaže Aleksandar Rar.

Umesto toga ocenjuje se kao „neprihvatljivo širenje infrastrukture NATO do granica Rusije“. Zanimljivo je da se NATO istovremeno smatra i kao glavna spoljna pretnja i kao glavni partner u očuvanju međunarodne bezbednosti. O tome Dmitrij Suslov kaže:

„NATO je veliki izazov za Rusiju. On je njen saveznik, jer radi na rešavanju problema koji su od životnog značaja za bezbednost Rusije – na primer, u Avganistanu. Osim toga, NATO je jedan od stubova evroatlantske arhitekture bezbednosti, odgovaralo to Rusiji ili ne. Ako Rusija želi da bude deo te arhitekture, mora da unapređuje odnose sa NATO“, smatra Suslov.

Slična je situacija sa SAD

Iako se SAD sa jedne strane vide kao glavni izvor svih opasnosti, Rusija teži ravnopravnom strateškom partnerstvu sa Amerikom i želi saradnju u sprečavanju širenja nuklearnog oružja i borbi protiv terorizma, kaže Aleksandar Rar. O najnovijoj doktrini o bezbednosti Rar izvlači sledeći zaključak:

„Mislim da je u pitanju među-dokument. Dmitrij Medvedev mora da zauzme stav o spoljnopolitičkim pitanjima, želi da pokaže da kontroliše situaciju, da Rusija danas nema neprijatelja i da on, Medvedev, ima sve mogućnosti da sprovede modernizaciju zemlje bez smetnji iz inostranstva“, kaže Aleksandar Rar.

autor: N. Jolkver / N. Briski

odg. urednik: N. Jakovljević