NATO o Balkanu

Glavne teme su operacije u Avganistanu, djelovanje KFOR-a na Kosovu i sadejstvo zapadnih vojnih saveznika i EU u novonastaloj situaciji nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, te uloga saveznika na Balkanu u kontekstu upućivanja „mogućih“ pozivnice Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji da pristupe punopravnom članstvu.

Budući odnos NATO-a prema Balkanu

Generalni sekretar NATO-a, Jop de Hop Shefer, tim povodom je uoči današnjeg sastanka izjavio: »Kao što znate, na samitu u Bukureštu ćemo imati tri države s Akcionim planom o pristupanju u punopravno članstvo, to su Hrvatska, Makedonija i Albanija, ali ni uoči Bukurešta niti na samom samitu, mi nećemo govoriti isključivo o otvaranju vrata za nove članice, već prvenstveno o pitanjima opšte situacije u regionu. Raspravljat ćemo dakle o zajedničkoj platformi za mogućim pozivnicama za proširenje, naglašavam riječ mogućim – jer je u ovom momentu najvažnije da znamo kakav će biti odnos NATO-a prema regionu u cjelini.

Eventualno proširenje saradanje sa Srbijom

U kontekstu situacije na Balkanu biće riječi i o eventualnom proširenju saradnje zapadnih vojnih saveznika sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, a posebno Srbijom - sa kojima NATO od kraja 2006. godine ima partnerske ugovore o saradnji u okviru programa "Partnerstvo za mir". Za sada se, kako je jutros zvanično potvrdjeno u sjedištu Saveza, ne nazire mogućnost ozbiljnijih pomaka u odnosima sa Srbijom iako NATO ostaje spreman da sagleda sve mogućnosti pospešivanja saradnje u okviru programa partnerstva kada za to bude spreman Beograd.

"Približavanje Srbije NATO-u i Evropskoj uniji dio je šireg projekta za stabilizaciju regije", izjavio je zvanični predstavnik Alijanse za medije uoči današnjeg briselskog zasijednja, od kojeg najviše ipak očekuju tri već spomenute balkanske zemlje koje se, uoči bukureštanskog sastanka na vrhu, nadaju pozitivnom mišljenju šefova diplomatije zapadnih saveznika o njihovom punopravnom članstvu.

Značaj prisustva na Kosovu

Zvanični predstavnik NATO-a jutros je ponovio i da će ministri posebno naglasiti značaj nastavljanja prisustva na Kosovu kroz međunarodnu misiju KFOR u okviru rezolucije 1244 i mandata Savjeta bezbjednosti UN, ali i da će se neminovno morati sagledati i nove okolnosti pod kojima će se zajedno sa EU, na Kosovu morati obezbijediti mirna tranzicija ka stabilnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zajednici „svih naroda i građana koji tamo žive“.

Na sastanku ministara biće razmotreni i izgledi za proširenje saradnje sa Ukrajinom i Gruzijom koje su nedavno izrazile želju da pristupe akcionim planovima za pregovore o punopravnom članstvu u Savezu.