1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Neke katastrofe se na vreme mogu predvideti

Frank Gorte Lišen15. novembar 2008.

26. decembra 2004. razorni cunami sa Indijskog okeana odneo je živote na hiljadu ljudi. Mnogi od njih mogli su biti spašeni da je tada postojao sistem ranog upozorenja.

https://p.dw.com/p/FvNh
Cunami sistem upozorenja
Cunami sistem upozorenjaFoto: picture-alliance/dpa

Nemačka savezna vlada odmah posle katastrofe donela odluku da pomogne i Indoneziji ponudila da zajednički izgrade sistem ranog upozorenja u zoni cunamija u Indijskom okeanu. Četiri godine kasnije 11. 11. sistem Gitews je pušten u rad.

Osnovni element sistema upozorenja je bova ofarbana jarko žutom bojom i napunjena elektronikom. Postoji ukupno 10 bova, i svaka je povezana sa senzorima na dnu mora koji reaguju na pritisak, kaže Jern Lauterjung rukovodilac projekta iz centra za Geološka istraživanja u Potsdamu.

„Kada talas cunamija pređe preko senzora, oni registruju na pritisak koji se menja i to se može jako precizno izmeriti. I same bove su opremljene tako da mogu da mere promene nivoa mora.“

GITEWS sistem ranog upozoravanja

Princip rada sistema Gitews
Princip rada sistema GitewsFoto: dw-tv

Nemačka je sa 45 miliona evra finansirala deo sistema ranog upozorenja. Osim 10 bova on se sastoji i od 20 stanica za merenje nivoa vode, kako i 100 seizmometara. Podatci sa svih senzora stižu u Centar za uzbunjivanje gde 24 sata neprekidno dežuraju stručnjaci koji brzo mogu da odluče hoće li uputiti alarm ili ne.

„Problem je interpretiranje podataka, kako bi se sa sigurnošću moglo reći da li se cunami pokrenuo ili ne. A kada se zna da nastupa, i gde će udariti i koliku snagu će ispoljiti. I to je odlučujuće pitanje“ kaže Stefan Deh iz nemačkog centra za Vazdušni saobraćaj i svemirske letove u Oberpfafenhofenu i nastavlja.

„U konkretnom slučaju čovek ima 10 minuta. Pošto smo utvrdili da je zemljotres u moru dostigao kritičnu jačinu, ostaje nam 10 minuta da odlučimo hoćemo li uključiti alarm ili ne. Prilikom donošenja takve odluke pomaže nam kompjuter, koji prispele podatke poredi sa bankom podataka velikom brzinom. U kompjuteru je pohranjeno na hiljade procena i mogućih scenarija koji se uporedjuju.“

Sistem je položio ispit

Deo sistema upozoravanja
Deo sistema upozoravanjaFoto: AP

Ako se objavi uzbuna, onda radio, TV, SMS treba da proslede upozorenje do ljudi u najzabačenijim ribarskim selima i naseljima. Naučnici se nadaju da će imati malo pogrešnih alarma:

Ako bi kvota pogodaka bila 50 odsto, to bi bio jako dobar sistem. Mi možemo da kažemo da drugi sistemi upozorenja od cunamija, kao na primer oni u Pacifiku, često izazivaju pogrešne alarme. Sistem GITEWS, već se dokazao 12. septembra 2007., kaže Lauterjung:

"Iako nisu ugradjene sve komponente, bilo je nekoliko jakih i teških zemljotresa ispred južne obale Sumatre. Sistem je bio u stanju da te zemljotrese lokalizuje u roku od tri minuta i na osnovu magnitude zemljotresa su meteorološke i geofizičke stanice Indonezije mogle da izdaju upozorenje, što je ipak bilo 15 – 20 minuta pre prispeća talasa. Može se reći da je sistem položio ispit.“