1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka 2020: Milion elektromobila

20. avgust 2009.

Razvoj elektromobila postaje jedan od prioriteta Nemačke. Vlada u Berlinu u razvoj tih projekata namerava da uloži pola milijarde evra. Najveći problem jeste kako razviti odgovarajuće baterije…

https://p.dw.com/p/JEXg
Serijska proizvodnja elektromobila tek od 2015.
Serijska proizvodnja elektromobila tek od 2015.Foto: picture alliance/dpa

O odluci nemačke vlade da pomogne razvoj električnog automobila list Vestfalen blat piše:

„Elektromobili imaju budućnost, pre svega u gradskom saobraćaju i o tome postoji opšta saglasnost. Pitanje je kada će zaista početi ta budućnost. Nemačka vlada juče je odlučila da za podsticanje razvoja nove tehnologije izdvoji pola milijarde evra i novac će biti iskorišćen pre svega za rad na ključnom elementu elektromobila – bateriji. Cilj je da do 2020. godine na putevima bude najmanje milion električnih vozila, kupci prvih sto hiljada takođe će dobiti subvencije.

U nekim gradovima u probnoj vožnji su prvi elektromobili – Mercedesov smart, BMW-ov mini i Mitsubišijev imiev kako bi se prikupila iskustva u pogledu izdržljivosti baterija, neophodnoj infrastrukturi i potrebama korisnika. Ali, pre 2015. ne bi trebalo očekivati serijsku proizvodnju električnih automobila. Osnovni problem i dalje su baterije koje bi omogućile da vozilo pređe najmanje 120 do 140 kilometara, a nije rešeno ni pitanje mesta na kojima bi se baterije punile.“

O istoj temi Veclarer noje cajtung piše:

„Problem elektromobila kao automobila budućnosti ostaje struja. U Nemačkoj struja se i dalje dobija uglavnom iz nuklearnih elektrana ili termoelektrana. Tek kada tokom idućih godina bude veći udeo struje iz obnovljivih vidova energije, o električnom automobilu moći će da se govori kao o istinski ’zelenom’ i doprinosu zaštiti životne sredine.“

Obami preti drugi Vijetnam

Američki vojnik u Avganistanu
Američki vojnik u AvganistanuFoto: AP

Povodom jučerašnje serije bombaških napada u Iraku list Augsburger algemajne upoređuje situaciju u Iraku i Avganistanu:

„Nova iračka vlada još je nestabilna. Različite grupacije – verske ili nacionalne – pokušavaju da učvrste zone uticaja. Haos je njihov element i njihova šansa. Uprkos tome, odluka predsednika Obame da okonča pogrešan rat u Iraku bila je ispravna. Razumljiva je i njegova odluka da odlučnije ratuje u Avganistanu. Ali, i kraj tog rata biće haotičan i krvav. Danas, sedam godina nakon početka, kraj rata u Avganistanu još je u dalekoj budućnosti.“

Tim ratom bavi se i komentator lista Merkiše odercajtung:

„Ako predsednik Obama misli da situaciju može da preokrene jačanjem vojnih snaga i kupovanjem avganistanskih plemenskih vođa veoma se vara. Umesto toga, preti mu drugi Vijetnam, ovog puta uz nemačko učešće. Nije neophodno povući se na vrat, na nos, ali je potreban plan povlačenja tokom sledećih godinu – dve. Tvrdnje da bi tada Al Kaidi bio ostavljen prazan prostor nemaju veze sa stvarnošću. Naime, Al Kaidi baze u Avganistanu nisu ni potrebne, jer se odavno učvrstila u Pakistanu. Ta nestabilna država sa nuklearnim oružjem predstavlja istinski izazov. To znaju i oni koji licemerno proglašavaju Avganistan područjem od životnog interesa.“

Najzad, list Vestfalen blat povodom jučerašnje serije napada u Bagdadu piše:

„Odkako su se američki vojnici pre mesec i po dana povukli iz iračkih gradova zemlja je suočena sa novim talasom terorizma. Teroristi Al Kaide, koje su optimisti već bili otpisali kao pobeđene, zajedno sa sunitskim, šiitskim i kurdskim milicijama, kao i sledbenicima Sadama Huseina ponovo napadaju i ubijaju. Situacija sve više podseća na onu iz 2005. i 2006. godine kada je pretila opasnost da se Irak raspadne u poplavi nasilja. Očigledno je da pre svega Al Kaida pokušava da uništi Irak kao nacionalnu državu podstičući građanski rat između sunita i šiita. Pitanje je da li će Amerikanci, imajući u vidu najnoviji talas nasilja, ostati pri svojim planovima o povlačenju.“

Ko je zaslužan, a ko se okoristio?

Nemačka kancelarka Angela Merkel na obeležavanju godišnjice „Panevropskog piknika“
Nemačka kancelarka Angela Merkel na obeležavanju godišnjice „Panevropskog piknika“Foto: AP

Pre dvadeset godina, 19 avgusta, za kratko je otvorena mađarsko – austrijska granica kod Šoprona preko koje je na Zapad prešlo 600 građana tadašnje Nemačke Demokratske Republike. To se smatra početkom kraja Istočne Nemačke – tri meseca kasnije pao je Berlinski zid. Tim povodom juče je u Šopronu bila kancelarka Angela Merkel, i sama nekada građanka NDR, a list Nordkurir piše:

„Iako je granica između Mađarske i Austrije od proleća 1989. godine bila sve više porozna, savremenici nisu mogli da pretpostavljaju da će nemačko – nemačka zavesa kompletno pasti tri meseca kasnije.

Samo nekoliko dana pre masovnog bekstva kod Šoprona jedan visoki oficir mađarskog ministarstva unutrašnjih poslova izjavio je da se neće dozvoliti da istočnonemački građani beže preko Mađarske. Izjava, prenesena u svim listovima, bila je jasno upozorenje.

Istovremeno, događaji u Mađarskoj nama, Nemcima, pokazuju da ujedinjenje možemo da zahvalimo mnogim ljudima u nekadašnjem istočnom bloku koji su se mnogo ranije suprotstavili svojim diktatorima i pokrenuli reforme – pored Mađarske tu su i Sovjetski savez sa Gorbačovljevom perestrojkom i Poljska koja se već u junu 1989. godine izborila za slobodne izbore. Utoliko je tragičnije što upravo te zemlje, koje su prethodnica našeg preokreta, ni izdaleka nisu imale koristi od kraja hladnog rata kao Nemci.“

Pripremio: Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković