1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka korist od krize u Grčkoj

17. jun 2011.

Kriza u Grčkoj veliko je iskušenje za evro-zonu. Fraza je koja se često može čuti. Međutim, da li je zaista tako? Kako je moguće da je Grčka pred bankrotom, a Nemačkoj – sa tim evrom - ide sjajno?

https://p.dw.com/p/11dG0
EU ne zna kako da pomogne GrčkojFoto: dapd

Čini se da u Grčkoj, a ni u Evropi, ne postoji jedinstveno mišljenje o tome kako rešiti krizu u toj zemlji. Na severu Evrope čuju se paušalne ocene o "lenjim" južnjacima, dok se na protestima u Grčkoj, kao i Španiji ili Portugalu, čuju pogrdni izrazi o "škrtim" i "oholim" severnjacima. Vesti o padu nezaposlenosti u Nemačkoj (u Bavarskoj je nezaposlenost pala ispod 4 odsto što mnogi ekonomisti već smatraju rubom "pune zaposlenosti"), na jugu Evrope retko izaziva solidarnu radost, nego pre - bes.

U Španiji je stopa nezaposlenosti u aprilu iznosila 20,7 odsto, nakon što je od prošlog januara narasla za 1,5 odsto, u Grčkoj je stopa 14,1 odsto, a u godini dana narasla za 3,1 odsto - što je rekord među svim zemljama OECD-a. Kako je to moguće?

Flash-Galerie Generalstreik in Griechenland
Foto: dapd

Grci moraju biti jeftiniji?

Direktor nemačkog Instituta za privredu (IFO) Hans-Verner Sin, najveći problem u Grčkoj vidi u tome što je postala - previše skupa u poređenju s privrednim potencijalom koji ima. Ako bi se držali logike tržišta, kada bi grčka roba i usluge bile jeftinije, turisti bi opet odlazili u Grčku, a ne u Tursku. Isto tako, Nemci bi u svojim samoposlugama kupovali sir ili povrće iz Grčke, a ne iz Holandije. Cena te logike bi bila da bi Grcima - na primer automobili iz Nemačke postali skuplji, pa bi ih manje kupovali. Ali to bi smanjilo spoljno-trgovinski deficit zemlje i automatski bi poboljšalo stanje u državnoj blagajni Grčke.

Ali postoji problem koji je upisan kao jedna od najvećih vrednosti Evropske unije: slobodan protok robe, kapitala i ljudi u Uniji. Zbog toga cene u zoni evra postaju sve sličnije, ne samo nafte, nego i pogled na račun iz samoposluge u Atini sve manje se razlikuje od onoga u Berlinu. Međutim produktivnost se nije promenila preko noći, baš kao što se nisu toliko promenili ni prihodi građana. Kada onda vlada objavi kako treba dodatno da se štedi, ne treba mnogo da ljudi izađu na ulice.

Novac beži u - Nemačku!

Wort der Woche Dominoeffekt
Foto: Fotolia/Grischa Georgiew

U raspravama o krizi u Grčkoj može se čuti i kako tu zemlju "ne treba gušiti" merama štednje, nego da je toj zemlji potrebno "nešto poput Maršalovog plana" privrednog oporavka. Ali novac je postao prokletstvo mnogima, pa tako i Grčkoj, Irskoj i drugim državama - i još jedan je razlog zašto Nemačkoj trenutno ide tako dobro.

Grčka, kao zemlja sa evrom, dugo je vremena imala sličan status na tržištu kapitala, kao i Nemačka. U dobrim vremenima novac se slivao u tu zemlju i činilo se da je sve u redu. Ulagači su u najkraćem roku menjali odredište novca kada bi neka zemlja ponudila bolje uslove - na primer Irska ili Slovačka, ali kada je izbila kriza, investitori su konačno shvatili da to može biti i - opasno.

Tako i Hans-Verner Sin iz IFO-instituta ukazuje na to kako su samo nemački ulagači, kako institucionalni, tako i privatni, do izbijanja krize u inostranstvo uložili preko 1.000 milijardi evra. Kada je izbila kriza, reka novca bi ostajala u Nemačkoj i odjednom su tu počela da se odigravaju privredna čuda.

Dok Grčka mora da prodaje svoje obveznice po sve lošijim uslovima, za obveznicama nemačke Bundesbanke vlada prava pomama: tako je kamata na desetogodišnje obveznice pala na gotovo rekordnih 2,95 odsto. Čak se i obveznice evropskog "kišobrana" - koje su nešto slabije od nemačkih, prodaju kao lude, pogotovo u Aziji. Tako je samo Japan ove sedmice kupio obveznice EFSF-a u vrednosti od 1,1 milijarde evra.

Kinezi su otkrili Nemačku

Azijski kapital se povećava, tako da je pre svega Kina, veoma zainteresovana za investicije u Nemačkoj. Nakon što su u proteklih pet godina najviše ulagali u Veliku Britaniju, Švajcarsku - i Grčku na trećem mestu u Evropi, sada se ređaju nemačke kompanije, koje su kupile kineske: Lenovo kupuje Medion, Jiangsu Jiangsheng kupuje Emag Grupu, priča se i da Dongfeng Motor želi da kupi proizvođača automobilskih menjača Getrag... Sve to još više podstiče privredu u Nemačkoj - dok Grčka i dalje srlja u platežnu nesposobnost.

Naravno, Adam Smit „nas uči“ kako će se na "zajedničkom tržištu" pre ili kasnije izjednačiti i prihodi i rashodi - i to je ideal EU. Ova kriza u Grčkoj pokazuje da nas na tom putu čeka još veoma mnogo sličnih, ali i izazova – tako da tek treba da naučimo kako sa njima da izađemo na kraj.

Priredio: A. Šubić (dpa, reuters)
Odg. urednik: J. Leon