1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka u neočekivano dubokoj recesiji

15. maj 2009.

Nemačka je u najdubljoj recesiji od Drugog svetskog rata. Bruto-društveni proizvod se u prvom kvartalu smanjio za 3,8 procenata. To je već 4. i najveći uzastopni kvartalni pad, otkako je 1970. počelo beleženje podataka.

https://p.dw.com/p/HrCN
Foto: DW-Montage

U poređenju sa prvim kvartalom 2008, produktivnost u Nemačkoj je u prva tri meseca ove godine opala za 6,76 odsto. Federalni statistički biro kaže da je neravnoteža u izvozu i uvozu, motoru nemačke ekonomije, pomogla ubrzanju pada. Smanjenje izvoza je daleko veće od smanjenjaa uvoza, saopštio je biro.

Sa ovolikim padom niko nije računao

Prognoze stručnjaka su i ranije bile pesimistične, ali niko nije računao na ovako dramatično smanjenje bruto-društvenog proizvoda. Zbog finansijske krize, potražnja je opala u čitavom svetu. To je posebno pogodilo Nemačku koja je svetski šampion izvoza. Savezni ured za statistiku prenosi i da su preduzeća manje ulagala, a da su se izdaci države povećali. Unekoliko se povećala i privatna potrošnja.

U nemačkim domaćinstvima kriza se sve jače oseća.

“Da, ja sam taksista. Trenutno imam vrlo malo mušterija, barem 20 odsto manje”.

“Teško je. To se primećuje kada se vratite iz kupovine i shvatite da ste postali siromašniji“.

„Mi imamo samostalnu radnju i ugovor sa Telekomom. Primećujemo da sa smanjio broj porudžbina. To za mene lično znači da umesto 10 moram da radim 12 do 13 sati da bih održao isti nivo“.

Oporavak tek sledeće godine?

Nemačka spada u zemlje koje su najteže pogođene krizom. I pored toga, nezaposlenost nije drastično porasla, pre svega zbog skraćivanja radnog vremena. To je mera koja je, bar do sada, stabilizovala privatnu potrošnju.

Mnogi ekonomisti smatraju da je sa prvim kvartalom 2009. dosegnuta najniža tačka za ovu godinu, te da druga polovina godine donosi laki rast privrednih aktivnosti. Jer, centralne banke su drastično snizile kamate, države su počele da sprovode programe podsticanja konjunkture, a cene energije su se smanjile. Na kraju bi, i pored slabe potražnje, skladišta firmi mogla da se isprazne. To bi dovelo do obnavljanja proizvodnje. Ali, nisu svi takvi optimisti. Mnogi tvrde da će „kola“ tek sledeće godine „da krenu uzbrdo“.

Autor: Vanesa Renert / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Dijana Roščić