1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački parlament – Bundestag

Bundestag odnosno nemački parlament raspravlja i usvaja zakone, bira kancelara i kontroliše rad vlade. Svake godine usvaja i državni budžet. Parlament ima oko 600 poslanika. Izbori se održavaju svake četiri godine.

https://p.dw.com/p/EC5X
Bundestag
BundestagFoto: AP

Parlament radi i u odborima. Poslanici jedne stranke u Bundestagu čine njen poslanički klub. Od snage neke stranke u parlamentu, to jest, broja njenih poslanika, zavisi koliko će njenih poslanika biti u parlamentarnim odborima. Bundestag praktično radi u vidu rada parlamentarnih odbora, od kojih su neki stalni a neki privremeni. Oni se bave u prvom redu razmatranjem predloga zakona, odnosno odgovarajućih zahteva.

Predsednik parlamenta je, posle predsednika države i predsednika veća Saveznih pokrajina, formalno treći čovek u državi, dakle još uvek ispred kancelara kao predsednika vlade. Predsednik Bundestaga mora biti član najjačeg poslaničkog kluba. On predstavlja parlament, vodi sednice i stara se o poštovanju prava narodnih zastupnika.

I savezne pokrajine učestvuju u kreiranju zakona

Veće saveznih pokrajina, Bundesrat, predstavlja zastupništvo 16 nemačkih saveznih pokrajina koje radom u ovom telu učestvuju u procesu donošenja zakona. Bundesrat čine premijeri 16 saveznih pokrajina kao i još neki njihovi ministri. Pokrajine sa većim brojem stanovnika imaju više zastupnika u Bundesratu. Tako, na primer, male savezne pokrajine poput Bremena imaju tri, a velike kao što je Bavarska imaju po šest zastupnika u Bundesratu.

Plenarna sala Bundestaga
Plenarna sala BundestagaFoto: Maksim Nelioubin

Da bi jedan zakon u Nemačkoj bio usvojen, potrebno je da njegov nacrt prođe kroz više faza. Predlog novogo zakona mogu dati i Bundestag i Bundesrat i savezna vlada. Zatim se o predlogu raspravlja u odborima. Svaki poslanik o nekom zakonu glasa prema sopstvenoj savesti, no često se dešava da svi poslanici jedne stranke u Bundestagu glasaju jednako, kako bi pokazali vernost svojim političkim principima i demonstrirali jedinstvo. To se naziva poslaničkom disciplinom, koju ne treba mešati sa prinudom. Prinuda protivreči slobodi odlučivanja poslanika i zbog toga nije dozvoljena.

Onaj ko plaća, utiče i na donošenje zakona

Posle glasanja i prihvatanja u Bundestagu, zakoni prelaze na razmatranje u Bundesrat. U zakonodavnom postupku razlikujemo zakone za čije donošenje je potrebna saglasnost Bundesrata i one koji mogu biti doneti i uz protivljenje Bundesrata. Kada je reč o zakonima koje savezne pokrajine moraju da sprovedu, koje one finansiraju ili kojima se menja ustav, za njihovo donošenje potrebna je saglasnost tog Veća.

Unutrašnjost zgrade
Unutrašnjost zgradeFoto: Maksim Nelioubin

Ukoliko ono odbije neki zakon, on se vraća na razmatranje u takozvani arbitražnu komisiju koja se sastoji od po 16 predstavnika Bundestaga i Bundesrata.

Zatim se on preformuliše ako je moguć kompromis, i o njemu parlament mora ponovo da glasa. Ali, on može predložiti i da se zakon donese u nepromenjenoj formi, i u tom sučaju veće saveznih pokrajina mora da ga prihvati.

Na sve ostale zakone Bundesrat može da uloži prigovor, ali Bundestag može da odbije taj prigovor većinom glasova. Resorni ministri, kancelar i predsednik Bundestaga moraju potpisati prihvaćeni zakon.

Autor: Dafne Anatahopulos
Redakcija:: Jakov Leon