1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemci psuju drugačije

23. novembar 2012.

„Prokleto sra*e“ – to je jedna od omiljenih psovki-uzrečica Nemaca. Takve psovke su Srbima, Italijanima i Špancima smešne, gotovo – nevine. Nemačke uvrede imaju malo veze sa seksom, a mnogo sa probavom.

https://p.dw.com/p/16oUw
Foto: ullsteinbild/Jürgen Bauer

Psovke ciljaju na tabue, a seks, posebno sa ženskim roditeljem, svakako je jedan od njih. Nemačka je na to ostala imuna – ovde se psovke koncentrišu uglavnom na veliku nuždu i njene produkte. Tematikom psovki se predano bavio filolog Hans-Martin Gauger (na fotografiji gore). Po vokaciji romanista, Gauger je istražio kako se psuje u različitim delovima Evrope. „Zainteresovalo me je što je u ogromnoj većini jezika psovanje i vređanje zasnovano na seksualnom“, kaže Gauger i dodaje da u južnim predelima kontinenta teško postoji psovka koja ne uključuje verbalno seksualno opštenje.

Šta bi Nemac rekao Zidanu?

Ovaj filolog potkrepljuje tvrdnje poznatim primerom. Italijanski fudbaler Marko Materaci je u finalu Svetskog prvenstva 2006. čuvao jednog od najboljih fudbalera ikada, Francuza Zinedina Zidana. Posle jednog duela, kada se Materaci služio rukama, Zidan mu je rekao: „Ako ti se toliko sviđa moj dres, dobićeš ga posle utakmice.“ Italijan je nonšalantno odgovorio: „Više volim kurve kao što je tvoja sestra.“ Ostatak znaju i vrapci na grani – Zidan je glavom udario Materacija (taj akt je ovenčan i ogromnom skulpturom u Parizu), dobio crveni karton, a Italija je na penale postala prvak sveta.

„To je bila žestoka uvreda“, kaže Gauger, „jer sadrži dvostruku seksualnu konotaciju. Najpre impliciranje odnosa sa Zidanovom sestrom, kao i označavanje sestre prostitutkom.“ Pri tome je Materaci samo rekao ono što mu je prvo palo na pamet. „Njemu, Italijanu, Južnjaku prvo je palo na pamet tako nešto. Nama Nemcima tako nešto ne bi palo na pamet, čak ni kada bismo malo razmislili“, kaže Gauger. Nemac bi verovatno rekao „Skloni se, šupku“ ili nešto slično što ne bi toliko razdražilo Zidana.

Naslovna strana Gaugerove knjige „Vlažno i prljavo“
Naslovna strana Gaugerove knjige „Vlažno i prljavo“

Nemačka kao da je izuzeta od pominjanja seksa u psovkama, iako to rade južni Evropljani, ali i ostrvljani, Britanci. Engleska psovka (uzrečica?) „fuck it“ tako se u filmovima prevodi kao „šajze“ (Scheiße). Ta nestručna reč za izmet je, naime, nemačka omiljena uzrečica. „Kada pogledate bolje, videćete da je gotovo svaka engleska konstrukcija koja uključuje seksualni čin na nemački prevedena uz upotrebu reči iz domena crevnog trakta i njegovih izlučevina. Koristi se, kako Nemci kažu, neka Scheiße-reč.“

Tradicija psovanja i globalizacija

Nemačka, dakle, ima sopstveni put u psovanju. Poštenije je reći da nije u pitanju Nemačka, nego nemački jezik – i u Austriji i velikom delu Švajcarske ljudi psuju na isti način. Anglosaksonski, romanski, slovenski jezici, ali i turski – svi ciljaju na seksualne odnose u svojim uvredama. Izuzetaka od tog pravila je malo u Evropi. Gauger je recimo zabeležio da švedske psovke često ciljaju na religiozno.

U svojoj knjizi ovaj profesor je navodio sočne primere iz cele Evrope, ali ni u razgovoru za DW nije mogao do kraja da objasni zašto su psovke takve kakve jesu. Pokušaji da se odgovor pronađe u različitim konfesijama ne stižu daleko. Gauger takođe kao nenaučne odbacuje tvrdnje nekih američkih antropologa da je način psovanja uvrežen u karakteru nacije, te da zato nemačke psovke tematizuju oblast anusa. Razlike u govoru, pa i u psovanju, nastale su pre nego što su Nemci postojali kao izdvojena nacija, smatra Gauger.

Ipak, sistematičnim Nemcima niko ne može osporiti logiku. Oni, kada žele da uvrede, koriste izraze koji označavaju nešto nečisto, potencijalno zarazno, u svakom slučaju neprijatno. Ostali narodi koriste seksualni čin koji, po sebi, nije ništa neprijatno. Ali Hans-Martin Gauger veruje da će razlike postajati sve manje – mladi lako usvajaju govor i konstrukcije iz drugih zemalja, pa će uskoro i u Nemačkoj standardna psovka ličiti na englesku. Globalizacija je čudo.

Autori: Johen Kirten / Nemanja Rujević
Odg. urednik: Ivan Đerković