1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NIS i kosovski veterani na jugu Srbije

Štampu prelistala: Vesna Čolić24. decembar 2008.

„Srbija prodaje svoje dragocenosti“, naslov je u listu Velt koji piše da je Beograd prepustio najveći deo svoje naftne industrije ruskom Gaspromu za polovinu tržišne cene

https://p.dw.com/p/GMN0
Nemački dnevni listovi i "Noje ciriher cajtung" pišu o prodaji NIS-a i protestima ratnih veterana na jugu SrbijeFoto: DW

Gasprom će preuzeti 51 odsto srpskog državnog naftnog koncerna NIS za 400 miliona evra. Prema nezavisnim procenama, vrednost NIS-a je dvostruko veća. Prodaja je „politički gest. „Srbija se odužila Rusiji za njenu podršku u sukobu oko sada već nezavisne bivše srpske pokrajine Kosovo“, čitamo u listu Velt, koji piše da finansijske nedaće Srbiji prete i iz drugih razloga: zahtevi srpskih veterana za isplatu izostalih dnevnica tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 1999. mogli bi da budu pogubni po budžet Srbije.

40 evra po ratnom danu

Ukoliko vojnici pravno ostvare svoje zahteve, iz budžeta bi morala da se isplati skoro milijarda evra, navodi list pozivajući se analize koje je objavio srpski dnevni list Politika. Samo dnevnice za oko 50.000 mobilisanih rezervista 3. Armijskog korpusa u kosovskom ratu iznosile bi oko 168 miliona evra. Protekle nedelje je oko 1000 veterana u južnoj Srbiji protestvovalo tražići kompenzacije. Policija ih je rasterala uz upotrebu nasilja. Bivši vojnici tražili su oko 40 evra po danu za učešće u ratu, prosečno za 80 dana. Oko 440 ratnih veterana će zahteve prema državi pokušati da ostvare pred sudom, piše Velt.

Maglovita granica između politike i privrede

„Srpski napori u odvajanju politike i privrede“ čitamo u listu Noje ciriher cajtung koji se takođe bavi prodajom NIS-a Rusiji: „Linija odvajanja politike i privrede ni u jednoj zemlji nije hiruški precizna stvar. U Srbiji je ta granica veoma maglovita. Prodaja državnog naftnog koncerna NIS-a ruskom Gaspromu o tome najbolje svedoči. Nema ni najmanje sumnje da je transakcija pre svega poltički motivisana. Srbija se Rusiji ovom prodajom odužuje za podršku u kosovskom sukobu. S druge strane, i srpska vlada za koju se pretpostavlja da je evropski orijentisana, pokazuje da rusofilske snage još uvek imaju veliku težinu; približavanje Briselu biće otežano jer će istovremeno biti povezano i sa energo-političkim bandama u Moskvi. Drugačije se ne može objasniti to što je srpska vlada svoju najveći privredni dragulj prodala daleko ispod procenjene tržišne vrednosti. Noje Ciriher Cajtung navodi da sukob izmedju političkih i privrednih motiva nameće pitanje: „Da li Srbija primarno pripada Istoku ili Zapadu?“

Wohnviertel in Peking, China
Crveni transparenti sa državnom propagandom u Kini: državni organi u ovoj zemlji još uvek su iznad pravdeFoto: DW/Xiao Xu

Provokativni proces

Tužbe sudu protiv komunističke vlasti u Kini su retkost. Još ređe su sudske odluke u korist tužitelja. Grupa roditelja koji su u zemljotresu 12. maja izgubili decu ipak je podigla tužbu. „Mi tražimo pravdu za našu mrtvu decu“, rekao je San Jun, jedan unesrećeni otac. 58 roditelja je angažovalo advokata koji je pred sudom u Dejangu podneo tužbu protiv školskih vlasti, direktora škole i građevinske firme, koji su kako se smatra krivi zbog rušenja pri čijoj gradnji zbog korupcije nisu ispoštovani građevinski standardi. Tužba je hrabra i u trendu. Ona je primer za sve veću samosvest gradjana na polju njihovih prava, koja sve češće traže pred sudom. Pre nekoliko nedjelja su članovi porodica 63 žrtve kineskog skandala sa mlekom u prahu pokušali da pokrenu zajedničku tužbu protiv firme Sanlu. Šest odojčadi je umrlo od mleka zatrovanog melaminom, više od 290 000 dece je obolelo. Vrhovni Narodni sud provincije Hebei odbacio je tužbu. I tužba za žrtve zemljotresa ima male šanse za uspeh. Vlada i partija u Kini još uvek su iznad zakona, konstatuje Zidojče Cajtung.

Kriza kao šansa

Nemački predsednik Horst Keler u Božićnoj poslanici je nemačkom narodu poželeo hrabrost i snagu u naporima za prevazilaženje privredne krize. „Ubeđen sam da ćemo se uspešno izboriti sa ovim izazovima“, rekao je Keler i naglasio da je Nemačka dorasla ovom zadatku, jer u zemlji postoje dobro obrazovani i motivisani radnici, hrabri poslodavci koji imaju ideje i milioni angažovanih građana. „To svima nama može da ulije hrabrost“, istakao je nemački predsednik.