1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Novi zadatak za Karlu del Ponte

1. oktobar 2012.

Prvo je progonila mafijaše, a onda ratne zločince. Sada bi Karla del Ponte, bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala, trebalo da bude zadužena za istraživanje povreda ljudskih prava u Siriji.

https://p.dw.com/p/16ICD
Foto: Reuters

Najvažniji trenutak u životu Karle del Ponte bio je istovremeno i vrhunac međunarodnog pravosuđa. Dvanaestog februara 2002. godine, tada 55-godišnja pravnica iz Švajcarske, otvorila je početak suđenja bivšem predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću u Haškom tribunalu. Milošević je bio optužen za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovečnosti tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Bilo je to prvi put da je jedan bivši šef države pred međunarodnim sudom optužen za zločine počinjene tokom njegovog predsedničkog mandata.

Simbol pravne države koja funkcioniše

„Ovaj Tribunal, a naročito ovaj proces su moćni dokaz za to da niko nije iznad zakona i da niko ne može da pobegne pred međunarodnim pravom“, izjavila je Karla del Ponte na početku suđenja Miloševiću. Del Ponteova je postala simbol krivičnog pravosuđa koje ne ostaje u nacionalnim granicama i koje izvodi pred lice pravde vojne i državne rukovodioce koji su počinili ratne zločine nad sopstvenim stanovništvom.

Do 2003. godine Del Ponteova je bila ne samo glavna tužiteljka za pitanja ratnih zločina na području bivše Jugoslavije, već i za ratne zločine na području Ruande. Na te funkcije u oba tribunala imenovao ju je tadašnji generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan. „Ona je dokazala svoje profesionalne sposobnosti“, rekao je Anan za Del Ponteovu koja potiče iz italijanskog govornog područja u Švajcarskoj. „Ona je obavljajući posao u svojoj zemlji pokazala jačinu i odlučnost i ima iskustvo u saradnji sa brojnim državnim tužiocima u drugim zemljama“, reko je Anan.

Karla del Ponte u vreme dok je bila glavna tužiteljka Haükog tribunala
Karla del Ponte u vreme dok je bila glavna tužiteljka Haükog tribunalaFoto: picture-alliance/ dpa

Saradnja sa Falkoneom

Najvažnija osoba tokom te saradnje bio je bez sumnje Đovani Falkone. Karla del Ponte je, u svojstvu glavne tužiteljke švajcarskog kantona Tesin, 80-tih godina usko sarađivala sa italijanskim tužiocem, borcem protiv mafije, na otkrivanju ilegalnih transfera novca u Švajcarsku. Del Pontova je 1989. godine za dlaku izbegla smrt kada je boravila u poseti Falkoneu u Palermu. Đovani Falkone, koji je u 1992. godine eksploziji auto-bombe izgubio život, u svojoj švajcarskoj koleginici video je „personalizovanu tvrdokornost“.

U svojstvu glavne tužiteljke Švajcarke Karla del Ponte je od 1994. godine radila na predmetima koji su se ticali pranja novca i organizovanog kriminala na nacionalnom nivou. Bila je borbena, bez straha i nepotkupljiva. Juta Limbah, bivša predsednica nemačkog Ustavnog suda, je povodom dodele nagrade „Teodor-Vaner“ (Theodor-Wanner) Del Ponteovoj, izjavila sledeće: „Paleta osobina koje je krase, mogla bi da služi na čast svakom alfa mužjaku“.

„Sada sam na pravom mestu“

Bankarski lobi u u Švajcarskoj prozvao ju je „pogrešno navođenom raketom“. Novinari su se takođe bunili protiv nje jer je tražila pretres njihovih prostorija i prisluškivanje telefona. Bilans njenog rada na poziciji državne tužiteljke je mršav, presudili su švajcarski mediji jednoglasno. Brojne njene spektakularno najavljene optužnice koje je podigla, ostale su bez rezultata, navodili su mediji. Švajcarska je definitivno bila premala za Karlu del Ponte. „Sada sam na pravom mestu“, izjavila je Del Ponteova za švajcarsku televiziju nakon što je imenovana za glavnu tužiteljku Haškog tribunala.

„Ja i ratni zločinci“

„Potera – ja i ratni zločinci“
„Potera – ja i ratni zločinci“Foto: FENA

Godine 2007. napustila je poziciju glavne tužiteljke Haškog tribunala i, neposredno pre nego što je imenovana za ambasadorku Švajcarske u Argentini, objavila memoare. U knjizi je bez dlake na jeziku, isprozivala sve strane. U Ministarstvu spoljnih poslova Švajcarske bili su zaprepašćeni i zabranili su joj da govori. Kritičari Del Ponteove protivili su se objavljivanju knjige čiji italijanski orginal nosi naslov: „Potera – ja i ratni zločinci“.

Nasuprot tome, njene pristalice pohvalile su takav pristup navodeći da je Karla del Ponte jasno pokazala kako zaista funkcioniše međunarodno pravosuđe. Nasuprot pukim teorijama i idealističkim komentarima, politika tu igra mnogo veću ulogu nego što to neki žele da priznaju. „Kada bi međunarodna zajednica i pre svih velike sile to zaista i želele, onda bi svi ratni zločinci mogli u odgovarajuće vreme da budu izvedeni pred sud“, napisala je Del Ponteova.

Karla del Ponte je tokom svog poslovnog života stekla brojne pristalice, ali i brojne neprijatelje. Pre svega na Balkanu. Od nedavno u penziji, ali nikada nije krila da, osim igranja golfa, za sebe traži i druge izazove. Kao članica Istražne komisije UN koja se bavi povredama ljudskih prava u Siriji sada je pronašla odgovarajući zadatak.

Autorke: Klaudija Vite / Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković