1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NSA protiv ostatka sveta

19. decembar 2013.

NSA krši osnovne principe američkog ustava, presudio je konzervativni sudija Ričard Leon. Doduše, sudija je odmah stavio svoju odluku „na čekanje“ i dao zastupnicima vlade rok od šest meseci da podnesu žalbu.

https://p.dw.com/p/1AcPA
Foto: picture-alliance/dpa

Sudija je odluku o zamrzavanju presude obrazložio „interesima nacionalne bezbednosti“, a ceo slučaj će najverovatnije biti rešen tek pred Vrhovnim sudom. Ipak, uzbunjivač Edvard Snouden pozdravio je ovu vest. Snouden, koje je pre sedam meseci pokrenuo nezapamćen skandal o međunarodnom špijuniranju, tvrdi da razlog za to bila upravo činjenica da je nadzor službe NSA protivan ustavu.

Taj bivši saradnik američke agencije NSA trenutno zaokuplja pažnju međunarodne javnosti i zbog opširnog otvorenog pisma koje je poslao „narodu Brazila“. Naime, Snoudenovi dokumenti otkrili su da je Brazil glavna meta za špijuniranje te agencije u Latinskoj Americi. Nadzor NSA obuhvatao je praćenje mobinog telefona predsednice Dilme Rusef, a ta američka tajna služba prodrla je u računarsku mrežu naftne industrije Petrobras, iza koje stoji brazilska država. Članovi brazilskog Senata zatražili su Snoudenovu pomoć u istrazi aktivnosti NSA u toj zemlji.

U svom pismu, Snouden tvrdi da je spreman da pomogne, ali da za to ima ograničene mogućnosti. „Sve dok mi neka država ne dodeli trajni politički azil, američka vlada će se mešati u to koliko smem da kažem“ napisao je Snouden. Pojedini brazilski političari tvrde da bi upravo njihova država trebalo da Snoudenu dodeli status političkog azilanta.

Odnosi između Brazila i Sjedinjenih Država su već veoma zategnuti zbog skandala sa prisluškivanjem. Naime, predsednica Dilma Rusef je u oktobru otkazala zvaničnu posetu Vašingtonu, i naložila da se postave novi optički kablovi za prenos podataka prema Evropi i zemljama Južne Amerike, da bi se zaobišli serveri u Sjedinjenim Državama. Uz to, Rusefova se pridružila nemačkoj inicijativi da se u Ujedinjenim nacijama donese rezolucija koja štiti privatnost pojedinca.

Yes we scan / All your data belong to us Plakate
Foto: picture-alliance/dpa

Snouden je pohvalio čvrst stav brazilskih vlasti protiv špijuniranja iz Amerike: „Kod ovih programa težište nikada nije bilo na terorizmu. Radi se o ekonomskoj špijunaži, kontroli društva i diplomatskoj manipulaciji. Za te programe je ključna moć“, napisao je Snouden.

Moguće je boriti se

Brazil još uvek nije zvanično odgovorio na zahtev za dobijanje azila koji je Snouden podneo pre više meseci, ali tamošnji mediji prenose da vlasti ne planiraju da stave ovog begunca pod svoju zaštitu. Sa druge strane, Amerikanci ostaju čvrsti: oni zahtevaju da se Snouden vrati u zemlju svog porekla i pred sudom odgovara za svoje postupke. Uz to, Bela kuća zastupa gledište da su programi prisluškivanja NSA u skladu sa Ustavom, i pri tome se poziva na ranije sudske presude koje potvrđuju to gledište.

Ipak, američki pravnik Patrik Tumi za Dojče vele kaže da je najnovija odluka američkog sudije o NSA prava prekretnica: „Najvažnije je to što je ovaj sudija zaključio da je NSA prekršila pravo pojedinca na privatnost, time što je preko sedam godina pratila telefonske pozive u Americi. Tu je odluku zasnovao na činjenici da podaci o tome koga zovemo, kada zovemo i koliko dugo ti pozivi traju mogu da otkriju veoma osetljive i lične informacije, informacije koje ljudi ne bi želeli da podele sa vladom. Kada NSA sakuplja te podatke u dugom vremenskom periodu, ta agencija tako može da stvori detaljnu sliku o životu ljudi“, tumači taj predstavnik Američkog udruženja za građanske slobode, koje se bori protiv programa NSA.

Pravno gledano, nijedan od spornih programa neće biti okončan pre nego što se reše žalbe. Ipak, Tumi očekuje da će ta odluka imati „neposredan i dubok uticaj“ na javnu raspravu o špijuniranju NSA u Americi: „Ova odluka šalje poruku javnosti da ovakvi programi mogu da budu osporeni pred sudom, to na transparentan način. To je i dokaz da sudije – čak i one koje je postavio konzervativni predsednik – mogu da zaključe da su ti programi neustavni neustavni i da krše pravo pojedinca na privatnost.“ Ova vest bi mogla da podstakne američki Kongres da donese zakone kojima će se regulisati nadzor koji vrši NSA, tvrdi Tumi, koji se već godinama bavi pravnim propisima u oblasti prikupljanja podataka i vladinih tajni.

Nema oproštaja za Snoudena

Američke vlasti za sad odbacuju bilo kakvu mogućnost amnestije za Snoudena. Kongresmen Majk Rodžers, predsednik komiteta za obaveštajni rad u američkom Predstavničkom domu smatra da je Edvard Snouden ugrozio „živote američkih vojnika u Avganistanu“, a predstavnik NSA Rik Ledžet tvrdi da Snouden ima ključne informacije „jakim i slabim tačkama američkih obaveštajnih službi“. Zvanični stav Sjedinjenih Država je da je Snouden naneo štetu američkim interesima, a u Americi ga često nazivaju izdajnikom. Doduše, ovaj bivši saradnik NSA uživa simpatije mnogih evropskih političara, ali te simpatije nisu dovoljne da se rizikuje zameranje trenutno najmoćnijoj državi sveta.

Patrik Tumi smatra da će najnovija sudska odluka doprineti da američka javnost shvati koliko je važno obelodaniti takve informacije: „Mislim da će to neizostavno popraviti sliku o Edvardu Snoudenu i drugim uzbunjivačima u javnosti“, tumači Tumi. „Ključno je zaštititi pravo na slobodu govora koje garantuje Prvi amandman, zato što su zviždači izvor preko koga javnost može da nauči o prevarama, rasipništvu, zloupotrebi i drugim nezakonitim ili provustavnim postupcima predstavnika vlade. Mislim da ova odluka potvrđuje da Edvard Snouden nije izdajnik, kako mnogi tvrde“, zaključuje Tumi.

Edvard Snouden se trenutno nalazi u Rusiji, gde mu je dodeljen privremeni azil uz uslov da više ne obelodanjuje američke tajne.

Autori: Darko Janjević (agencije) / Antje Pasenhajm
Odgovorni urednik: Ivan Đerković