1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Obama i novi Hladni rat

Sasa Bojić4. jun 2014.

Američki predsednik Barak Obama je najavio da će SAD u Istočnoj Evropi stacionirati dodatne vojne snage. Posle posete jednoj zajedničkoj jedinici poljskih i američkih pilota, Obama je u Varšavi najavio nove mere.

https://p.dw.com/p/1CBex
Obama in Warschau 03.06.2014
Foto: Reuters

Barak Obama (na fotografiji sa predsednikom Poljske) rekao je da će Vašington za „bezbednost Poljske i drugih saveznika u Srednjoj i Istočnoj Evropi izdvojiti milijardu dolara“. U izjavi SAD koja je objavljena u poljskoj prestonici kaže se i da će novi plan ojačati vojske zemalja koje nisu članice NATO - poput Ukrajine, Gruzije ili Moldavije. Kao dalje projekte koje treba finansirati novom stavkom u američkom budžetu, Bela kuća je navela pojačano učešće američkih vojnika na vojnim vežbama u Evropi te povećanje broja ratnih brodova pred obalama Rusije. Američki predsednik je iz Poljske evropskim saveznicima uputio i zahtev da izdvoje više novca iz budžeta za vojsku. Obaminu inicijativu sada treba da odobri i Kongres. Evo izbora iz komentara američkih dnevnih listova o toj temi:

Levičarski nadregionalni list Junge velt (Berlin) konstatuje da Barak Obama „želi da pojača naoružavanje i ratnu histeriju u Evropi“.

Dnevnik Rajn-Nekar cajtung (Hajdelberg) smatra da je „najverovatniji cilj (SAD) da se NATO-saveznici u Evropi podstaknu na veće angažovanje. Ali, zašto? U sukobu oko sfere uticaja zvane Ukrajina ne može da se pobedi vojnim sredstvima. (…) Diplomatski uspeh bi bio i jevtiniji i trajniji.“

Milijardu dolara? „Toliko su SAD ranije u Avganistanu trošile za samo nekoliko dana; biće da Obamina ponosno najavljena inicijativa pre ima za cilj da umiri istočnoevropske članove NATO nego da impresionira Rusiju“, piše dnevnik Badiše cajtung (Frajburg).

„To je samo povratak obrascu Hladnog rata za koji smo verovali da je davno prevaziđen“, smatra komentator lista Landescajtung (Lineburg).

„Brige i strahove Poljaka i baltičkih zemalja u vezi sa Moskvom moramo ozbiljno shvatiti“, upozorava Tiringiše landescajtung (Vajmar): „U Estoniji i Letoniji živi veliki broj pripadnika ruske manjine, a u Poljskoj je istorijski narastao strah od moćnog suseda još uvek nacionalna trauma koja je Putinovim zahvatom u Ukrajini dobila na aktuelnosti.“

Zidvest prese (Ulm) piše: „Sada se sveti to što zapadni svet posle sloma Sovjetskog saveza niko nije verovao u jačanje Rusije i što se NATO i EU nisu obazirali na bezbednosne interese Kremlja. Bezuslovna podrška proevropskim shagama u Ukrajini bila je samo kap koja je prelila čašu. EU koja sebe vidi kao mirovni projekat, svojom slepom ekspanzionističkom politikom se pretvorila u nešto sasvim suprotno.“

„Stacioniranje dodatnih jedinica u najistočnijim zemljama NATO ne služi popuštanju, već pojačavanju napetosti“, smatra komentator lista Folksštime (Magdeburg): „Nemačka ministarka odbrane je htela da gradi obdaništa – sada će morati da kupuje topove.“

Nirnberger nahrihten (Nirnberg) podseća: „Onaj ko želi da zna šta pokreće Putina, treba samo da pročita njegov govor na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti 2007. Još tada je ruski predsednik upozoravao na opasnost od monopolarnog sveta kojima vladaju SAD, koje ne obazirući se na međunarodno pravo, bezobzirno nameću drugim državama svoju politiku i svoj ekonomski sistem. I pored toga, Putin je tada izjavio: I pored svih razlika u mišljenjima, na predsednika SAD gledam kao na prijatelja. Barak obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, juče je trebalo da podseti Putina na to, umesto što doliva ulje na vatru.“